Transcript m 3 /km 2

napomena
• Za vježbe br. 1 ovdje su iz praktičnih razloga objedinjena
sljedeća poglavlja iz knjige:
• 1. ŠUMSKI EKOSISTEMI KAO PRIRODNI RESURS
• 2. POTREBA, CILJ, ZADACI... MELIORACIJE DEGR. ŠUM.
EKOSIST.
• 3. DEFINISANJE POJMOVA I STRUČNE TERMINOLOGIJE
• 6. DEGRADACIJA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA (ovo poglavlje kasnije
ne treba ponavljati jer je ovdje dovoljno obrađeno)
Definicija
• MELIORACIJA (lat. melioratio poboljšanje, popravljanje stanja i vrednosti)
Planski i organizaciono sproveden sistem
bioloških i tehničkih mera u cilju
poboljšanja sadašnjeg lošeg stanja objekata
melioracije – posebne mere
• DEGRADACIJA - (lat. - degradatio vraćanje na niži stepen razvoja,
pogoršavanje stanja i vrednosti,
unazadjivanje)
Predmet proučavanja
• Degradirane šume i šumsko zemljište
- stanje i forme šumske i druge vegetacije
• Stanje i ekološki uslovi obešumljenih terena
• Načini (metodi) meliorisanja degradiranih šuma
- prevođenje, veštačko obnavljanje
• Postupci meliorisanja obešumljenih terena (goleti)
• Projektovanje i izvodjenje radova
• Zaštitni šumski pojasevi
Ciljevi proučavanja
• Utrvdjivanje kriterijuma za definisanje
stepena degradiranosti
• Definisanje stepena degradiranosti objekata
melioracije
• Utvrdjivanje uzroka degradacije
• Projektovanje meliorativnih radova
• Izvodjenje meliorativnih radova
NASTAVNI PROGRAM
• DEGRADIRANE ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE:
- definicija, karakteristike, potreba i cilj melioracije
• VEGETCIJSKI OBLICI DEGRADIRANIH ŠUMA
- pojam, uzroci degradacije, stanje, klasifikacija
• KRITERIJUMI ZA UTVRDJIVANJE DEGRADIRANOSTI
- sastojinsko stanje, uslovi staništa, cilj gazdovanja
• MELIORACIJA DEGRADIRANIH ŠUMA
- metodi, prioriteti, način rada
• VEŠTAČKO OBNAVLJANJE ŠUMA
- karakteristike, značaj, priprema terena, metodi
• NEGA I ODRŽAVANJE ŠUMSKIH ZASADA
- popunjavanje, zaštita, opravdanost osnivanja
KARAKTERISTIKE MELIORACIJA
• Objekti - degradirane šume i šumsko zemljište
• Izvode se u izmenjenim sastojinskim i stanišnim
uslovima
• Složenije su i suštinski drugačije
• Ciljevi (rezultati) zahvata su mnogobrojni
• Nekada se vrše u celoj sastojini, nekada u
pojedinim njenim delovima
• Meliorativne seče su često “prevremene seče”
• Mogu se primeniti svi metodi seča
• Vrši se konverzija, restitucija, supstitucija,
rekonstrukcija
KARAKTERISTIKE
MELIORACIJA
• Zaštita i učvršćivanje – stabilizacija
degradiranog zemljišta (otklanjanje uzroka)
• Radovi se izvode postepeno – u etapama
• Melioraciju vršiti prirodnim putem
- korišćenjem vegetacije
- “veštačka” sredstva (tehnička) izuzetno
Značaj predmeta
• Velika zastupljenost degradiranih šuma
• Nezadovoljavajuće stanje i vrednost
• Privredni problem - bespovratno se gubi
velika količina drvne mase
• Ekološki problem - umanjene su sve ostale
funkcije šuma
• Postoji mogućnost poboljšanja - popravke
(melioracije)
Cilj gazdovanja šumama
Degradacija šuma i šumskog zemljišta
Sadašnje njihovo stanje nije zadovoljavajuće
- sastojinsko
stanje (poreklo, sastav, proizvodni efekti,
stepen obraslosti, stepen sklopa),
- kvalitet,
- zdravstveno stanje,
- vitalnost,
- stabilnost i dr.
Posledice
- nezadovoljavajuća proizvodna i sve ostale funkcije šuma
Shvatanje pojma degradacije
• Menjalo se u prošlosti
• Izdanačke šume tretirane ravnopravno sa visokim
• Postojanje tzv. lisničkih šuma
• Nalaženo ekonomsko i stručno opravdanje
• Posebne mere gazdovanja
Problem našeg šumarstva
•
•
•
•
Više od polovine površine šuma degradirano
Osnovni zadatak - melioracija
Problemi su složeni i obimni
Problematika obrađivana sa više aspekata
- u naučnim i stručnim časopisima
- naučni skupovi i seminari
• Mnoga pitanja još nisu rešena
Stanje šumskih resursa Srbije
• Nesklad značaja, potencijala i sadašnjeg stanja
• Rasprostranjenost i na dobrim staništima
• Korelacija degradiranosti šuma - zemljišta
- degradirana sastojina - očuvano stanište;
- degradirano zemljište - očuvana sastojina;
- istovremeno degradirana i sastojina i stanište;
- neujednačena degradiranost sastojine i staništa.
• Odgovarajući meliorativni postupci
• Izvršeni meliorativni radovi
- bez jasnih naučnih i stručnih stavova
- bez utvrđene politike prioriteta
Zatečeno stanje šuma
• Nezadovoljavajuća obraslost i šumovitost
• Nepovoljna struktura po uzgojnom obliku,
sastavu i smeši
• Nezadovoljavajući proizvodni efekti
• Nepovoljno sastojinsko stanje
• Nezadovoljavajuće zdravstveno stanje
Квалитет стабала (%)
Дебло
Крошња
Састојина
1
34
16
25
2
51
31
50
3
15
53
25
Sortimenti
ТР - 7%
ОД - 29%
ТО - 25%
РД - 10%
ДЦ - 29%
Obraslost i šumovitost
• Aktuelna šumovitost – odraz zatečenog stanja (stari podaci)
• Potrebna šumovitost - realno procenjen stepen šumovitosti
- ekološki uslovi
- društveni interes - potreba postojanja (ekonomski efekti)
Neobrasla
površina
Površina
Šumovitost
km2
%
ha
%
17.900 (22.524)
32,0 (37,5)
187.015
10,4
Vojvodina
1.413
6,6 (7,1)
42.236
29,9
Kosmet
4.291
39,4 (42,1)
64.896
15,1
R. Srbija
23.604 (27.132)
26,7 (30,7)
294.177
12,5
Područje
Centr.Srbija
Nezadovoljavajuća obraslost
i šumovitost
• Neobrasla površina u Srbiji
- 12,5 % od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta
- u državnim šumama 18,6 %
Do 2050. g. optimalna šumov. 41,4 % (3.710.400 ha)
Aktuelna i potencijalna šumovitost (%) – Prostorni plan Srbije
Šumovit.
Sadašnja
C. Srbija
32,0 (37,5)
Vojvod.
6,6 (7,1)
KiM
39,4 (42,1)
Srbija
26,7 (30,7)
Do 2010 g.
Optimalna
37,2
49,8
10,8
14,3
45,2
52,7
31,7
41,4
Nepovoljna struktura šuma
po uzgojnom obliku i sastavu
Zastupljenost izdanačkih i degradiranih šuma u Srbiji
Vlasn.
Ukupna
površina
Izdanačke
šume
Šikare i
Šibljaci
km2
km2
%
km2
%
Društveno
11.518
4.324
38
1.179
11
Privatno
11.699
6.381
54
879
8
Ukupno
23.217
(27.132)
10.705
(14.5649
46
(54)
2.058
9
(4,6)
• Lišćarske šume zahvataju 90 % površine (sve stari podaci)
- bukva 31 (29,4)%, hrastovi 22 (31,5%)%, a ostali lišćari sa
8 %,
Sadašnje stanje
Dugoročni cilj
ha
%
ha
%
Površina šuma
Lišćari
2.360.400
2.141.036
100
90,7
3.710.400
2.816.036
100
75,9
Četinari
Visoke šume
Izdanačke,
šikare, šibljaci
219.364
1.036.500
1.323.900
9,3
43,9
56,1
894.364
3.315.400
395.000
24,1
89,4
10,6
Očuvane šume
Degradirane š.
1.515.768
844.632
54,2
45,8
3.540.400
170.000
94,4
4,6
Nezadovoljavajući proizvodni efekti
• Proc. opt. V = 250 m3/ha (bk); 200 m3/ha (hr)
Iv = 6,0 m3/ha (bk); 5,0 m3/ha (hr)
• Gubitak drvne mase - oko 7 (3,5) mil. m3 drveta
Prosečna drvna zapremina (m3/ha)
Područje
Prosečno
Centr. Srbija 106,6 (161)
Vojvodina
Kosmet
R. Srbija
Visoke šume
Jedn.
Razn.
Niske
šume
Ostale
šume
97,4
165,4
70,3
21,2
143,7 167,3
70,8 172,8
101,6 (146) 123,0
193,4
170,8
166,2
104,1
45,9
65,5
18,4
12,3
18,5
Nezadovoljavajući proizvodni efekti
Odnos stvarne i procenjene optimalne V i Iv
Procenj.
Vrsta
Elem. optimalna
drveta
m3/ha
Bukva
Hrast
Izdanačke
Visoke
šume
m3/ha
%
V
250
217 (233) 87 (93)
Iv
6,0
5,1 (4,4)
85 (73)
V
200
124
62
Iv
5,0
3,3
65
m3/ha
%
105
42
58
29
Nepovoljno sastojinsko stanje
• Stepen očuvanosti šuma, negovanost, kvalitet i
vitalnost,
• Veliko je učešće sastojina prekinutog sklopa i
zakorovljenih površina (27%)
• Izvršen prethvat na kvalitet zbog seče kvalitetnijih
stabala (lošiji kvalitet i vitalnost)
• Odredjeni stadijum degradiranosti – devastirane
šume čine 2,4% ukupne površine
Nezadovoljavajuće zdravstveno stanje
• Intenzivan proces sušenja (hrasta, bukve, smrče, jele i bora )
• Ugroženost aerozagadjenjem (termoelektrane, ind. dimnjaci)
- depozit 14 elemenata - najzastupljeniji sulfati (SO2, SO4).
- povećava se kiselost padavina,
- taloženje zagadjujućih materija do 20 km od izvora
- Štete
- direktne (oštećivanjem lišća)
- indirektne (kontaminacija zemljišta, smanj. otpornosti)
• Ugroženost šumskih površina erozijom
- jačim kategorijama erozije (I-III) zahvaćeno je 27 %
površine Srbije, uglavnom vanšumske površinе
Osnovni zadaci pri melioraciji
• Definisanje stručne terminologije (pojmova)
• Utvrdjivanje uzroka dergradacije šuma i šumskog zemljišta
• Utvrđivanje i usvajanje kriterijuma za određivanje stepena
degradiranosti - odlučujući prepoznatljivi parametri
• Utvrdjivanje vida i stepena degradacije
• Determinisanje i klasifikacija izdanačkih i degradiranih šuma
• Izbor optimalnih metoda melioracije
• Utvrđivanje prioriteta melioracije
DEFINISANJE POJMOVA
• Nedovoljno precizno definisani i jasno determinisani
• Isti termini se za različite vidove radova
• Različiti nazivi za iste vidove radova
• MELIORACIJA - (lat. melioratio - poboljšanje, popravljanje
stanja i vrednosti). Planski i organizaciono sproveden sistem
bioloških i tehničkih mera u cilju poboljšanja sadašnjeg lošeg
stanja objekata melioracije – posebne mere
• SANACIJA - (lat. sanare - lečiti, odnosno znači “izlečenje”, tj.
sredjivanje stanja, prilika). Prema tome sanacijom stanja šuma
treba podrazumevati poboljšanje stanja redovnim
gazdovanjem šumama - klasičnim gazdinskim (uzgojnim)
postupcima i merama
SANACIJA
- regulisanje zastupljenosti odredjenih razvojnih faza
sastojine (zrelih, dozrevajućih, srednjedobnih, mladih,
sastojina u fazi podmladjivanja)
- regulisanje sastava i smeše - sečom ili ne stabala
odredjene vrste drveća
- oslobadjanje podmlatka uklanjanjem starih stabala
- seča bolesnih i oštećenih stabala (sanitarna seča)
- formiranje “uravnoteženog stanja” i dr.
MELIORACIJA
• Posebne mere (meliorativne) u šumama:
- sa nedovoljnim učešćem ekonomski vrednih vrsta drveća;
- nezadovoljavajućeg sastojinskog stanja (šume male
produktivnosti, lošeg kvaliteta);
- podmladjene sastojine bez glavnih vrsta;
- izdanačke šume, šikare i šibljaci;
- šume male obraslosti (razredjene, zakorovljene);
- nastale kao rezultat smene vrsta (brezjaci, grabici, jasici);
-šume u fazi sušenja i propadanja i lošeg zdravstvenog
stanja.
DEFINISANJE POJMOVA
• DEGRADIRANA ŠUMA - (lat. - degradatio svođenje, vraćanje na niži stepen razvoja,
pogoršavanje stanja i vrednosti, unazadjivanje)
• DEVASTIRANA ŠUMA - (lat. - devastatio pustošenje, uništavanje, razaranje)
• LISNIČKA ŠUMA - šuma za korišćenje lista u
suvom stanju (lisnik), za prehranu stoke u
zimskom periodu
• ŠIKARA – kvalititivno loša (degradirana) šuma
• GOLET – neproduktivne, delimično produktivne
ili produktivne gole površine
DEFINISANJE POJMOVA
• KONVERZIJA - (lat. - conversio - promena, pretvaranje)
prevođenje (pretvaranje) jednog oblika šume u drugi,
• REKONSTITUCIJA (RESTITUCIJA) - prevođenje loše
niske šume u visoku šumu iste vrste,
• SUPSTITUCIJA - prevođenje niske šume zamenom vrsta
postojeće šume, tj. podiže se šuma druge vrste,
• REKONSTRUKCIJA - u zavisnosti od stanja šume,
kombinacija indirektne konverzije, restitucije i supstitucije,
• DEREKONSTRUKCIJA ili RENATURALIZACIJA vraćanje autohtonih vrsta drveća na svoje stanište, odnosno
suprotan (obrnut) proces rekonstrukciji
Prirodni resursi
• Prema mestu rasprostranjenosti
- u atmosferi (sunčeva energija, vazduh, klima),
- na površini zemlje (biljni i životinjski svet)
- u zemlji (rudna blaga i mineralne sirovine)
- u atmosferi, na zemlji i u zemlji (voda, vazduh).
• Prema postojanosti
- Neiscrpni
- klimatski resursi, voda, sunčeva energija
- Iscrpljivi
- neobnovljivi (ugalj, nafta, druga rudna blaga, itd)
- obnovljivi (zemljište, biljke, životinjski svet)
Degradacija prirodnih resursa
Vidovi
degradacije
Intenzitet
degradacije
Degradacija
resursa
Trajanje
degradacije
Stepen
drgradacije
Degradacija prirodnih resursa
Vidovi degradacije
• Degradacija šumskog prostora – predela
- obešumljavanje (krčenje, spaljivanje, nekontrolisana seča),
- izgradnja objekata (turistički, sportski, saobraćajnice),
- korišćenje rudnih blaga i mineralnih sirovina,
• Degradacija šuma
- promena uzgojnog oblika, sastava, kvaliteta šume,
- pogoršavanje zdravstvenog stanja šume,
- remećenje strukture – sastojinskog oblika, razredjivanje
sastojine
- pogoršavanje stabilnosti i vitalnosti šume,
• Degradacija šumskog zemljišta
- fizička, hemijska, biološka
Degradacija prirodnih resursa
Stepen degradacije
• Destrukcija - potpuno uništavanje resursa
(krčenje šuma, spaljivanje, nekontrolisana seča itd., ili potpuno
uništavanje zemljišta ekstremnom erozijom)
• Devastacija - razaranje, pustošenje, upropašćavanje
(požari, vetro i snego lomi, vetro i snegoizvale, nekontrolisana
seča idr, jako izraženi erozioni procesi zemljišta)
• Degradacija u užem smislu - pogoršavanje stanja i
vrednosti
(promena uzgojnog oblika, sastava, pogoršavanje kvaliteta i
zdravstvenog stanja šume itd; promena strukture zemljišta, pH
vrednosti, gubitak organske materije i dr).
Degradacija šumskog zemljišta
• Fizička degradacija
- erozija vodom i vetrom (86% teritorije Srbije)
- promena strukture (dubine zemljišta, poroznosti i vodnovazdušnih osobina zemljišta, sabijanje zemljišta)
- zabarivanje
• Hemijska degradacija
- akumulaciju hemijskih supstanci
- promenu pH vrednosti zemljišta
- gubitak hranljivih materija (ispiranja zemljišta)
• Biološka degradacija
- ugrožavanje zemljišne faune,
- gubitak organske materije
Erozija kao oblik degradacije
šumskog zemljišta
Erozija - lat. erosio - razaranje, razjedanje
• U užem smislu reči
erozija - razaranje, odnošenje i taloženje zemljišta i stena
• U širem smislu reči
erozija - ukupni proces razaranja površinskog sloja zemljine
kore, pokretanje (spiranje), odnošenje i taloženje tih
produkata stena i zemljišta radom različitih erozionih
agenasa: vode, vetra, temperaturnih promena
Karakteristika erozionih procesa
• Denudacija (ogoljavanje)
- raspadanje stena i razaranje zemljišta
• Ablacija (uklanjanje)
- odnošenje raspadnutog materijala
• Akumulacija
- taloženje odnetog materijala u niže delove padina, ili
dolina
• Korozija
- bočno razaranje obala jaruga, potoka, rečica ili reka
• Sufozija
- erozija radom podzemnih voda
Faktori nastanka erozije
• Erozivne sile
- izazivaju promene zemljine kore (uzrokuju)
• Erozivni agensi
- svojim radom obavljaju (vrše) erozione procese
• Erozivni faktori
- omogućavaju erozione procese (stvaraju uslove)
Erozivne sile
• Egzogene – spoljne
- Sunčevo zračenje (radijaciona energija) koja dopire do
površina zemljišta iznosi oko 150 kcal/cm2/god.
- Gravitaciono dejstvo meseca i sunca (izaziva podizanje i
spuštanje litosfere do 20 cm, što je uzrok njenog
razaranja)
• Endogene sile
- Zemljina teža – dovodi do kretanja erozionog agensa
(vode) i erozionog materijala naniže
Erozivni agensi
Voda – u tečnom i čvrstom agregatnom stanju
•
Mehaničkim putem :
- udar kišnih kapi u zemljište – bombardovanje zemljišta,
- kretanjem naniže
•
Hemijskim putem - rastvaranje stena
Vetar
- izaziva eolsku eroziju
Temperatura
- zagrevanje i hladjenje
Erozivni faktori
• Klima
-toplota, padavine, vetar
• Reljef
- primarni (nagib terena)
• Geološki i pedološki sastav
- otpornost na rastvaranje i raspadanje
• Biljni i životinjski svet
- pojačavaju ili smanjuju erozivni efekat agenasa
• Čovek
- najraznovrsniji erozivni faktor
Erozioni nanos
Negativni efekti erozije (štete)
• Direktni efekti
- u zoni njenog neposrednog odvijanja
• Indirektni efekti
- transportom kroz hidrografsku mrežu i taloženjem
- zatrpavanjem okolnih površina, saobraćajnica ili naselja
nanosom
- akumulacijom nanosa
Klasifikacija erozije
• Vodna erozija
- erozija izazvana vodom
• Eolska erozija
- erozija izazvana vetrom (deflacija)
• Abraziona erozija
- erozija izazvana dejstvom talasa (morski, jezerski i
ostalih vodnih akumulacija)
Vodna erozija
• Pluvijalna (regionalna)
- izazvana kišom
• Fluvijalna
- izazvana tekućom vodom (nastala radom
rečnih ili bujičnih tokova)
• Podzemna erozija (sufozija)
- nastala radom podzemnih voda
• Glacijalna erozija
- izazvana radom glečera (lednika)
Pluvijalna erozija
• Prirodna (normalna) - tzv. usporena erozija
- srednji intenzitet erozije od 70-100 m3/km2/god,
(odnošenje površinskog sloja zemljišta od 0,07 do 0,1
mm debljine)
• Ubrzana erozija
- većeg intenziteta od 100 m3/km2/ god.
(0,1 mm debljine zemljišta)
Pluvijalna erozija
• Površinska erozija
- Obična površinska ("bombardovanje zemljišta")
- Laminarna ili slojevita
- Osulinska ili raspadinska erozija
• Dubinska ili linearna (linijska)
- Brazdasta - brazdice dubine 3-5 cm, brazde 10-20 cm
- Jaružasta - dublje brazde - jaruge (20-50 cm dubine)
- Urvinska - odroni
- Jaka kraška (karstna) erozija
• Mešovita erozija
Erozioni oblici
• Pri površinskoj eroziji
- deplesione pege (tamne i beličaste mrlje)
- erozivni pločnik (ogoljena stena)
- denudacione terase (nagomilavanje nanosa)
• Pri dubinskoj eroziji
- vododerine (žljebovi dubine 50-150 cm )
- rdjave zemlje (bad lands) - splet žljebova
- glavuci (kameni stubovi - «Djavolja varoš» )
- plavine (nagomilavanje nanosa)
- škrape, vrtače (površ.); jame, pećine (dubinski)
Fluvijalna erozija
• Bujična erozija – privremeni površinski vodotokovi
- bujice spirnjače (dominantna pluvijalna površinska)
- bujice podrivnjače (dominantna pluvijalna dubinska)
- erozija mešovitog tipa
- karstni oblici erozije
• Rečna erozija – stalni vodotokovi
- tekuća voda u površinskim vodotocima
- odroni i razaranje obala
- tekuća voda u podzemnim vodotocima
- pojava sufozije, ponora i pećinskih tokova
Oblici fluvijalne erozije
• Erozioni oblici
- odroni obala
- vodopadi
- rečne doline (klisure, kanjoni)
- ponori, jame
- pećine
• Akumulacioni
- plavine
- sprudovi
- ade
- meandri, delte
Glacijalna (glečerska) erozija
• Delovanje velikih ledenih masa (lednika)
kretanjem
• Erozivni oblici
- cirkovi (korito – putanja)
• Akumulacioni
- ledničke morene - taloženje donetog materijala
Eolska erozija
• Načini kretanja čestica
- lebdenje - manjih od 0,1 mm u suspendovanom stanju,
- saltacija - poskakivanje čestica krupnoće 0,05-0,5 mm
- kotrljanje – guranje po terenu "puzeće kretanje “ - 0,5 do 1-2 mm
• Oblici eolske erozije
- površinska
- dubinska
• Štetno dejstvo eolske erozije
- neposredno - izduvavanjem čestica zemljišta
- posredno - taloženjem (zatrpavanjem)
Oblici eolske erozije
• Erozivni
- Eolske brazde
- Eolske uvale
• Akumulacioni
- Barhani (nagomilavanje u obliku polumeseca)
- Peščane dine (brežuljci i do 100 m visine)
- Lesne zaravni (nataložene čestice praha i glina)
- u Vojvodini 30-40 m
- u Kini do 1000 m
Abraziona erozija
• Vodeni talasi - podrivanje i rušenje obale
• Erozioni oblici
- Talasna potkapina (udubljenje u obali)
- Klifovi (strmo odsečena obala)
- Pribrežna terasa (proširivanje obale odronom)
• Akumulacioni oblici
- Peščani sprud – lido (nataloženi materijal)
- Prevlaka (peščanim sprudom spojeno ostrvo sa
obalom – Sveti Stefan)
Intenzitet erozije
• Srednji godišnji intenzitet erozije
- u mm odnetog ili nataloženog erozionog
materijala (debljinska mera)
- u m3/km2/god ili m3/ha/god (zapreminska
mera)
- u t/km2/god ili t/ha/god (mera po masi)
• 1 mm debljine površinskog sloja = 10 m3/ha/god
ili 1000 m3/km2/god
Klasifikacija intenziteta erozije
I. Ekscesivna (preterana)  3000-5000 m3/km2
II. Jaka erozija  1500 - 3000 m3/km2
III. Srednja erozija  1000 - 1500 m3/km2
IV. Slaba erozija  500 - 1000 m3/km2
V. Vrlo slaba erozija  100 - 500 m3/km2
• Normalna erozija  ispod 100 m3/km2