Transcript Tema_07_MIS

Tema 07.
Sistemi označavanja
Menadžment informacioni sistemi
Profesor dr Boško Rodić, dipl. inž.
1 od 39
Pitanja
1. Sistemi označavanja – uvod
2. Postupak uvođenja jedinstvenog paralelnog
sistema označavanja
3. Tehnike označavanja
2 od 39
1. Sistemi označavanja – uvod
 DA BI SE PRAVILNO PRISTUPILO REALIZACIJI
POSTUPKA obuhvata osnovnih podataka (tj.
definisanju šifarnika), potrebno je prethodno
uraditi model podataka u kome će se definisati
entiteti (šifarnici).
 Obuhvat podataka treba da omogući celovito
prikupljanje, sigurno čuvanje i brzo pronalaženje
informacija o nekom predmetu. U tu svrhu
predlaže se paralelni sistem označavanja gde su
ugrađena tri elementa: identifikacija, klasifikacija i
opis predmeta.
3 od 39
1. Sistemi označavanja – uvod
Paralelni sistem
označavanja
Identifikacija
Klasifikacija
Opis ppredmeta
4 od 39
1. Sistemi označavanja – uvod identifikacija
 Identifikacija je i u vezi sa jedinstvenim
medjunarodnim sistemom označavanje EAN (Europen
Article Numbering) kojim se identifikuje: artikle,
potrošače, lokacije, dokumenta i dr.
 EAN sistem je jedinstven medjunarodni standard koji
obuhvata numeričko šifriranje objekata tj. simboličko
predstavljanje šifara kao i bar kod.
 Svrha identifikacije je da se predmetu dodeli
jedinstveno ime ili broj i pri tom dva proizvoda u svetu
nemaju jedinstven bar kod
 EAN oznaka ima 13 cifara: 2 mesta nacionalno telo, 5
mesta oznaka firme, 5 mesta oznaka objekta i 1 mesto
kontrolna cifra.
http://opusteno.rs/zanimljivosti-f19/ean-bar-kodzasto-ean-bar-kod-struktura-dimenzije-t14431.html
5 od 39
1. Sistemi označavanja – uvod identifikacija
http://barcode.tec-it.com/
http://fxhelp-en.saicloud.com/3091.htm
6 od 39
1. Sistemi označavanja – uvod klasifikacija
 Klasifikacija je sredstvo za grubo pronalaženje i razvrstavanje
sličnih predmeta u klase i grupe i vezana je za konkretno
preduzeće. Klasifikacija se razvija nezavisno od identifikacije i
opisa predmeta i mora imati mogućnost promene i proširenja u
bilo kom trenutku.
 Postupak identifikacije predmeta zahteva da taj predmet bude na
neki način opisan. Predmet se opisuje rečima, pozivom na
standard, tehničkim crtežom.
7 od 39
1. Sistemi označavanja – uvod –
izračunavanje kontrolne cifre
http://www.gs1yu.org/barcodes
/support/check_digit_calculat
or/temp_index.htm
8 od 39
1. Sistemi označavanja – uvod
 Dakle, paralelni sistem označavanja u svojoj strukturi ima:
• ■ dva broja - numerička
• ■ naziv od jedne ili više reči koji je usaglašen sa važećim
standardima.
9 od 39
1. Sistemi označavanja – uvod
 Prvi broj je redni broj i ima za
zadatak isključivo da identifikuje
predmet. Pošto je to redni broj od 0
do n, to znači da je ograničen sa
desne strane a slobodan sa leve.
Ovaj broj ćemo zvati "ident" broj.
Struktura Ident
:
broj
Naziv
Klasifika
. broj
Simbol:
ID
N
KB
Primer:
732458
prsten
zaptivni
35842
10 od 39
1. Sistemi označavanja – uvod
Drugi broj je klasifikacioni broj, koji
predmete razvrstava prema
njihovim osobinama. Klasifikacioni
broj vrši razvrstavanje tako što
prvim brojem (mestom) vrši
najopštiju klasifikaciju predmeta, a
svakim daljim mestom u desnu
stranu vrši detaljnije razvrstavanje.
To znači da se klasifikacioni broj
razvija sa leve u desnu stranu, tj.
levo je ograničen a u desnu stranu
raste - ne zatvara se.
Struktur
a:
Ident
broj
Naziv
Klasifik
a. broj
Simbol:
ID
N
KB
Primer:
732458
prsten
zaptivni
35842
11 od 39
1. Sistemi označavanja – uvod
Ident i klasifikacioni broj nemaju nikakve
vezekada treba neki predmet označiti.
Istvremeno, odnosno PARALELNO se
dodeljuju oba broja, kao i naziv. Otuda ovaj
sistem nosi naziv PARALELNI.
12 od 39
1. Sistemi označavanja – uvod
 Praktično bi drugi korak bila
klasifikacija ovako obuhvaćenih
predmeta poslovanja ako se za
to ukaže potreba.
 Naziv predmeta može imati
jednu ili više reči ili neku
skraćenicu, simbol, veličinu i sl.
Naziv se mora dati po
nacionalnim standardima (kao
npr. JUS A.A4.001) ili nekim
opštim tehničkim propisima
ukoliko nema standarda.
 Izgled paralelne oznake dat je
na sledećoj slici.
Struktura Ident
:
broj
Naziv
Klasifika
. broj
Simbol:
ID
N
KB
Primer:
732458
prsten
zaptivni
35842
13 od 39
1. Sistemi označavanja – uvod - odlike
paralelnog sistema označavanja
Odlike paralelnog sistema su:
■ apsolutna identifikacija preko ident broja, koji ima najmanji broj
znakova i jednak je po dužini i obliku za sve predmete;
'
■ izvodi se klasifikacija po želji, koja se može dograđivati po potrebi;
■ sistem ne "puca" jer je ident broj otvoren sa leve strane, a
klasifikacioni broj sa desne strane i to mu je najveća garancija za
primenu u svim oblastima obrade podataka;
■ lako se uvodi i održava;
■ jedinstven je za sve predmete u poslovanju i služi kao baza za
integralnu obradu;
14 od 39
1. Sistemi označavanja – uvod - odlike
paralelnog sistema označavanja
Odlike paralelnog sistema su:
■ pogodan je za obradu i manuelnim i kompjuterskim putem;
■ trpi sve moguće integracije, dezintegracije, totalne ili delimične
promene programa;
■ opšte karakteristike bi bile; fleksibilnost, funkcionalnost,
integralnost i jednostavnost.
15 od 39
2. Postupak uvođenja jedinstvenog
paralelnog sistema označavanja
Uvođenje nove oznake vrši se postepeno po fazama. Ovo je potrebno iz
razloga što se ne želi remetiti normalan rad službi i odeljenja, koja
moraju koristiti određene svoje kartoteke. Kako proces uvođenja novih
oznaka traje vremenski duže, to je u cilju što bržeg dobijanja rezultata
potrebno proći kroz (četiri) sledeće faze:
16 od 39
2. Postupak uvođenja jedinstvenog
paralelnog sistema označavanja
1. Faza
Identifikacija predmeta i standardizacija postojećih
naziva prema standardu JUS A.A0.006
2. Faza
Formiranje matičnih datoteka i izlistavanje uporednih
pregleda
3. Faza
Klasifikacija predmeta
4. Faza
Ažuriranje matičnih datoteka i izlistavanje uporednih
pregleda
5. Faza
Uvođenje novih oznaka u postojeću dokumentaciju
6. Faza
Uvođenje „lične karte“ za predmete (magacinska
viseća kartoteka)
17 od 39
2.1. Postupak uvođenja jedinstvenog paralelnog sistema označavanja – Prva faza
- Identifikacija predmeta i standardizacija postojećih naziva
■ za kadrove, u kartoteci kadrovske službe,
■ za delove, sklopove, proizvode, u arhivu sektora za
održavanje,
■ za alate, u arhivu kartoteke knjigovodstva i kartoteke
službe za održavanje,
■ za materijale, u kartoteci knjigovodstva,
■ za osnovna sredstva, u kartoteci knjigovodstva, a za
kupce, u kartoteci prodajne službe,
■ za dobavljače, u kartoteci nabavne službe.
18 od 39
2.1. Postupak uvođenja jedinstvenog paralelnog sistema označavanja – Prva faza
- Identifikacija predmeta i standardizacija postojećih naziva
Za konkretne uslove u pojedinim preduzećima mogu se
koristiti i neke druge kartoteke.U toku ove faze izvode se tri
aktivnosti:
■ identifikacija predmeta poslovanja,
■ utvrđivanje adekvatnosti naziva za date predmete i
■ standardizacija naziva
■ snimanje postojeće oznake i još nekih podataka.
19 od 39
2.1.1. Identifikacija predmeta poslovanja se odnosi na definisanje ident
broja
Utvrđivanje adekvatnog naziva zahteva analizu postojećih
naziva i usvajanje adekvatnog naziva prema postojećoj praksi
ili standardima.
Pod standardizacijom naziva podrazumevamo prevođenje
postojećeg naziva u naziv prema važećim nacionalnim
standardima (JUS A.A0.006) ili internacionalnim standardima.
Ako nema standarda, onda se naziv prevodi po opštim
tehničkim propisima JUS A.A0.006.
Istovremeno se vrši priprema podataka za unošenje
odgovarajućih podataka u predviđene kućice prema uputstvu.
20 od 39
2.1.2. Identifikacija predmeta
Prva faza se odnosi na definisanje ident broja. Način
definisanja identnt broja zavisi od budućeg softvera za
održavanja šifarnika.
21 od 39
2.1.3. Standardizacija naziva
Opis naziva proizvoda, radova i usluga
Standardom JUS A.A0.006 definisana su opšta pravila za opis naziva
(označavanje) proizvoda radova i usluga (u daljem tekstu predmet poslovanja) i
ona imaju samo informativni karakter.
Ovim standardom pod predmetom se podrazumevaju sirovine, poluproizvodi,
delovi, sklopovi, gotovi proizvodi, postrojenja, uređaji, oprema, poljoprivredni i
prehrambeni proizvodi, metode ispitivanja, kao i radovi na izgradnji,
opremanju, uređenju i zaštiti građevinskih i drugih objekata, postrojenja,
uređaja i opreme itd.
Osnovni elementi za opis naziva su:
■ osnovni naziv predmeta,
■ oznake standarda i
■ izabrane karakteristike.
22 od 39
2.1.4. Osnovni naziv predmeta
Osnovni naziv predmeta mora biti što kraći i na najbolji način treba da
karakteriše predmet. Ako se naziv predmeta sastoji od više reči, onda je
po pravilu na prvom mestu osnovna imenica iz naziva. Npr. pravilno je
pisati "Glodalo ugaono" a ne "Ugaono glodalo".
Ako je potrebno, naziv predmeta se skraćuje zbog raspoloživog broja
mesta za upisivanje. Prilikom skraćivanja naziva uvode se razumljive
skraćenice naziva, ali po pravilu osnovna imenica se ne skraćuje.
Naziv predmeta treba da obuhvati što više sličnih predmeta.
Opisni deo treba da nedvosmisleno omogući raspoznavanje predmeta.
23 od 39
2.1.5. Oznaka standarda
Ako je predmet definisan standardom upisuje se broj standarda, a ako je
u pitanju nestandardni predmet upisuje se oznaka odgovarajućeg
tehničkog dokumenta.
24 od 39
2.1.6. Izabrane karakteristike
Izabrane karakteristike, naprimer, sadrže podatke o merama i
tolerancijama, izradi, vrsti, tipu, materijalu, površinskoj zaštiti, termičkoj
obradi, boji i dr. Na sledećem primeru prikazan je pun naziv predmeta:
NAZIV * KARAKTER. * STANDARD
Glodalo * 45-B40-HSS * JUS K.D2.093
25 od 39
2.1.7. Snimanje postojeće oznake i još nekih podataka
Upisuje se važeća oznaka onakva kakva jeste, bez obzira na njenu
kompletnost i korektnost. Uz oznaku se upisuju i drugi najvažniji podaci
o predmetu (npr. broj crteža, jedinica mere, naziv, standard itd.) Ovo
upisivanje se vrši prema "uputstvu" koje se daje za svaki predmet
(delovi,alat, materijal itd.).
26 od 39
2.2. Druga faza - formiranje matičnih datoteka i izlistavanje
uporednih pregleda
Podaci se prenose u kompjuter i formira se matični slog predmeta. Skup
svih slogova dotičnog predmeta čini datoteku istoga. Posle postupka
otkrivanja grešaka, od datog ulaza formiraju se matični slogovi svih
predmeta, lako kreirane matične datoteke služi za izlistavanje uporednih
pregleda. U ovoj fazi vrši se izrada dva pregleda, i to:
■ pregled predmeta po rastućem ident broju i
■ pregled predmeta po nazivima.
27 od 39
2.3. Treća faza – klasifikacija predmeta
Za definisanje klasifikacionih grupa, koje su osnovni kriterijum
grupisanja i pretraživanja zaglavlja karakteristika, potrebno je izvršiti:
■ tipizaciju,
■ unifikaciju i
■ klasifikaciju predmeta poslovanja.
Tipizacija je uži izbor predstavnika skupa koji predstavlja familiju (ili
neki logičan red) i koji bi mogao da predstavlja ceo skup.
Određuju se kriterijumi za izbor tipa i na osnovu tih kriterijuma vrši se
izbor. Zatim se izvrši analiza izabranih tipova sa više aspekata, za
određeni nivo, imajući u vidu trend razvoja na tom polju. Ne treba
očekivati da se kod prvih izbora tipova dođe do savršenog rešenja.
28 od 39
2.3. Treća faza – klasifikacija predmeta
Posle izbora tipova obično se vrši unifikacija da bi tipovi dobili
zajedničke karakteristike i da bi se stvorili uslovi za definisanje predloga
za standard.
Što se skup više sređuje, postavlja se problem korišćenja tipiziranih i
unificiranih predmeta i procesa u postojećem načinu rada sa materijalom
i podacima. Za novoprojektovane i konstruisane predmete i procese
stanje je vrlo povoljno i omogućuje projektantima i konstruktorima brzi,
bolji i lakši rad. Zato se uvek posmatra i analizira postojeći tekući
proces: kako, kada, na koji način uvesti nova resenja, jer to zahteva
ozbiljan rad i povlači troškove.
Koristeći uređene preglede iz prethodne faze, definiše se klasifikator,
saglasno populaciji predmeta i osobina.
29 od 39
2.3. Treća faza – klasifikacija predmeta
Svi predmeti se prema svojim osobinama mogu podeliti na:
■ finansijska sredstva,
■ predmete rada,
■ sredstva rada,
■ kadrove i
■ ostale predmete.
30 od 39
2.3. Treća faza – klasifikacija predmeta
U okviru predmeta rada podrazumevamo:
■ predmete za transformaciju, tj. materijale koji se koriste u
proizvodnji za izradu proizvoda;
■ predmete za ugradnju gotove po: obliku, strukturi i površini. Ovi
predmeti se javljaju kao gotovi delovi, koji su polazni elementi za
montažu složenih proizvoda. Od delova se ugradnjom ih" montažom
grade viši nivoi: sklopovi, uređaji (mehanizmi, aparati), instalacije,
mašine i postrojenja.
31 od 39
2.3. Treća faza – klasifikacija predmeta
U okviru sredstava rada treba razlikovati:
■ mašine, uređaje i ostala osnovna sredstva,
■ standardne i njima slične alate,
■ složene - specijalne alate.
Iz pojma "ostalih predmeta", kao posebno interesantne treba izdvojiti:
■ kupce,
■ dobavljače,
■ organizacione jedinice.
32 od 39
2.4. Četvrta faza - ažuriranje matičnih datoteka i izlistavanje
uporednih pregleda
Mogu se javiti greške i posle otklanjanja grešaka, dobijaju se Šifamici
koja je spremna da posluži kao osnova za bilo koju korisničku aplikaciju.
Na ovom nivou dobijaju se sledeći uporedni pregledi:
■ pregled predmeta po ident broju,
■ pregled predmeta po nazivima,
■ pregled predmeta po klasifikacionom broju,
■ pregled predmeta po starom broju.
33 od 39
2.5. Peta faza - uvođenje novih oznaka u postojeću
dokumentaciju
U konvencionalnoj obradi podaci se vode u više kartoteka, koje nisu
nikada identične. Da bismo mogli da sakupimo sve podatke o jednoj vrsti
predmeta mora se u svim kartotekama uvesti jedinstvena oznaka. Nova
oznaka se prepisuje iz uporednih pregleda. Uporedni pregled po ident
broju služi kao osnov, a ostali kao pomoćno sredstvo da bi se brže
pronašao neki karton. Referent na označavanju je ličnost koja ima glavnu
ulogu u ovome poslu. On rešava sve sporne probleme.
34 od 39
2.5. Peta faza - uvođenje novih oznaka u postojeću
dokumentaciju
U konvencionalnoj obradi podaci se vode u više kartoteka, koje nisu
nikada identične. Da bismo mogli da sakupimo sve podatke o jednoj vrsti
predmeta mora se u svim kartotekama uvesti jedinstvena oznaka. Nova
oznaka se prepisuje iz uporednih pregleda. Uporedni pregled po ident
broju služi kao osnov, a ostali kao pomoćno sredstvo da bi se brže
pronašao neki karton. Referent na označavanju je ličnost koja ima glavnu
ulogu u ovome poslu. On rešava sve sporne probleme.
35 od 39
2.5. Peta faza - uvođenje novih oznaka u postojeću
dokumentaciju
Referent za označavanje će imati tri vrste novih predmeta, i to:
a/ predmete koji nisu uvedeni u datoteku a imaju karton u nekoj
kartoteci,
b/ predmete koji se poručuju prvi put, a do tada nisu postojali u
poslovanju,
c/ predmete koji su ranije poručeni i ulaze u poslovanje preko
prijemnog magacina.
36 od 39
2.6. Šesta faza - uvođenje "lične karte" za predmete
(magacinska viseća kartoteka)
Neposredno po završetku žeste faze, uvodi se karton koji stoji na licu
mesta u magacinu gde se lageruje roba i to: privezan, zalepljen ili okačen
karton sadrži sledeće podatke:
■ ident broj;
■ naziv,
■ klasiflkacioni broj,
■ stari broj,
■ jedinicu mere.
Ovim se smatra da je uvođenje nove oznake završeno, a označavanje
postaje stručni deo posla koji mogu da obavljaju samo referenti za
označavanje koji su za to specijlizovani.
37 od 39
2.6. Šesta faza - uvođenje "lične karte" za predmete
(magacinska viseća kartoteka)
Ident broj
Jed.mere
Naziv
Klasifikacroni broj
Stari broj
38 od 39
2.6. Šesta faza - uvođenje "lične karte" za predmete
(magacinska viseća kartoteka)
Kada je proces uvođenja sistema označavanja okončan, tada se mogu u
daljoj budućnosti očekivati dva perioda u njegovoj eksploataciji. Prvi
period se odnosi na mirovanje i stabilizaciju, a drugi na period
usavršavanja, sa izmenama i dopunama. Održavanje baze podataka je
bitan preduslov za razvoj i uvođenje ostalih aplikacija.
39 od 39
3. Tehnologije označavanja
1. Klasične
2. Bar kod
3. RFID
IT350-P03-2.doc
40 od 39