Монитори и штампачи
Download
Report
Transcript Монитори и штампачи
MONITORI I ŠTAMPAČI
MONITORI
Monitor omogućava vizualizaciju programa koji se trenutno
izvršava.
Postoji više tehnologija koje se koriste za izradu ekrana
monitora, a najzastupljenije su:
CRT (Cathode Ray Tube) – ekran sa katodnom cevi
LCD (Liquid Crystal Display) – ekran sa tečnim kristalom
CRT (Cathode Ray Tube) monitori
(monitori sa katodnom cevi)
vakuumska cev na čijem je jednom kraju ekran, a na drugom
konektori
slika nastaje udarom elektronskog mlaza iz katodne cevi u
fosforni premaz sa unutrašnje strane ekrana, tako da tačka koja je
udarena zasvetli
glomazni su zbog veličine katodne cevi
rezolucija (ukupan broj piksela po širini i visini ekrana)
(1024 x 768, 1280 x 1024 ...)
veća rezolucija daje jasniju sliku i smanjuje zamor očiju
emituju nepoželjno zračenje (vrlo niske frekvencije)
CRT (Cathode Ray Tube )
1. Elektronski top
2. Elektronski snop
3. Maska za razlaganje snopa na
crvene, zelene i plave delove slike
4. Fosforni sloj sa crvenim,
zelenim i plavim zonama ili
tačkama
5. Uvećan deo ekrana sa fosforom
CRT (Cathode Ray Tube )
S obzirom da slika koju formira elektronski top CRT monitora vremenom bledi,
elektronski mlaz mora stalno da prelazi preko ekrana kako bi održao sliku. Ovaj
postupak naziva se osvežavanjem ekrana.
Učestanost kojom se osvežavanje obavlja naziva se učestanošću osvežavanja ili
vertikalnom frekvencijom.
Učestanost osvežavanja predstavlja broj formiranih slika u sekundi i izražava se u
hercima (Hz). Za većinu modernih monitora ovaj parametar se kreće u rasponu
od 60Hz do 150Hz.
LCD (Liquid Crystal Display)
LCD tehnologija je novijeg datuma u odnosu na CRT
tehnologiju. Prvobitno je bila namenjena samo za primenu
kod prenosivih računara i uređaja.
LCD (Liquid Crystal Display) je ravni, tanki monitor koji troši
veoma malo električne energije pa se zbog toga dosta
koriste za notebook računare. LCD radi na principu tečnih
kristala.
Za razliku od CRT monitora, LCD monitori ne daju isti
kvalitet slike ako se u njih gleda iz različitih uglova. Obično,
ako gledamo LCD sa strane, boje gube kvalitet, prikaz je
zamračen ako ne i potpuno nečitljiv. Godinama se LCD
monitori unapređuju da bi se ova poteškoća smanjila.
Slika se formira osvjetljavanjem jedne linije za drugom
ekrana, dok se ne iscrta cela slika.
MONITORI
TFT (Thin Film Transistor) spadaju u LCD (Liquid Crystal Display) vrstu
monitora. Ne sadrže katodnu cev, već tečne kristale između dve staklene
ploče.
Idealna slika kada se gleda pod uglom od 90 stepeni u odnosu na ekran
MONITORI
LED (Light Emitting Diode) monitori
- sastoje se od velikog broja malih LED dioda poredjanih u obliku
mreže na ekranu (svaka dioda je jedan piksel)
- u zavisnosti od primljenog signala, svaka dioda zasvetli odgovarajućim
intenzitetom svetla, čime se formira slika
GPD (Gas Plasma Display) monitori
- monitori sa gasnom plazmom
- sastoje se od minijaturnih sijalica napunjenih gasom, poslaganih u
mrežu izmedju dve staklene ploče
Veličina ekrana
Veličina ekrana monitora predstavlja dužinu dijagonale ekrana i izražava se u inčima
(1”=2.54cm). Današnji ekrani monitora PC računara imaju voma širok opseg veličina,
od 12” za male notebook računare, preko standardnih 17” za desktop računare, pa sve do
25” za monitore PC računara koji se koriste za grafičke primene.
Grafička kartica i monitor moraju da omoguće rezoluciju od najmanje 800x600 piksela
za potrebe današnjih programa
CRT monitori emituju elektrone iz katodne cevi, koji izleću i do 80 cm izvan ekrana i
ako čovek sedi blizu onda ga pogađaju. To se oseti pri dugotrajnom sedenju ispred
monitora na maloj udaljenosti (idealno je 50 cm, ali tada smo još u zoni zračenja pa je
preporučljivo na svakih sat uraditi pauzu od 10-ak minuta).
Veličina ekrana
Osim veličine dijagonale, bitan je i odnos širine i visine slike.
Postoje dva standarda za definisanje ovog odnosa:
širina:visina = 4:3; iako je stariji, ovaj standard se još uvek češće koristi
širina:visina = 16:9 (drugi naziv za ovaj standard je Wide Screen); ovo je
noviji standard koji više odgovara dimenzijama vidnog polja čoveka, tako
da je slika na monitorima koji su izrađeni po ovom standardu preglednija
što monitor čini pogodnijim za rad
Frekvencija osvežavanja
Frekvencija osvežavanja ekrana predstavlja broj slika koje se prikazuju na
ekranu tokom jedne sekunde i izražava se u Hz.
Ako je frekvencija osvežavanja previše niska, slika na ekranu manje ili više
treperi, što prilikom dužeg gledanja može da dovede do zamora očiju.
Stoga minimalna preporučena frekvencija osvežavanja za dugotrajan rad na
računaru iznosi 75Hz.
Na maksimalnu frekvenciju osvežavanja utiče rezolucija slike na ekranu.
Povećanjem rezolucije, maksimalna frekvencija osvežavanja se smanjuje i
obrnuto.
Potrošnja energije
Potrošnja električne energije od strane monitora je vrlo bitna
karakteristika, jer monitor troši skoro polovinu električne energije celog
PC sistema. Potrošnja monitora najviše zavisi od tipa i veličine ekrana.
Monitori sa LCD ekranom troše znatno manje energije od CRT monitora
(u proseku oko 2.5 puta manje za istu veličinu ekrana).
Kod novijih monitora, računar može da upravlja radom monitora. Ukoliko
se tokom određenog vremena monitor ne koristi, računar može da ga
delimično ili potpuno isključi i tako doprinese štednji električne energije i
dužem životnom veku samog monitora.
Zračenje
Zračenje monitora je vrlo bitno jer može loše da utiče na zdravlje korisnika.
Problem predstavljaju zračenja veoma niske učestanosti. Opasnost od
oboljenja je relativno mala, a rizik je veći ako korisnik provodi trećinu dana
za računarom.
Monitori znatno više zrače sa zadnje nego sa prednje strane, pa stoga treba
obratiti pažnju na raspored monitora u prostoriji.
Intenzitet zračenja znatno opada sa povećanjem rastojanja od izvora
zračenja. Minimalno rastojanje na kom korisnik treba da se nalazi, prema
preporukama, jednako je dvostrukoj dužini dijagonale ekrana monitora.
Količina zračenja kod LCD monitora je samom tehnologijom izrade
svedena na minimum, dok je kod CRT monitora problem zračenja
izraženiji.
Karakteristike monitora
Osnovne karakteristike monitora
veličina i dimenzija ekrana
zakrivljenost ekrana (CRT monitori)
rezolucija ekrana
frekvencija osvežavanja ekrana
maksimalni osvetljaj i kontrast slike
ugao pod kojim se slika može videti
potrošnja električne energije
zračenje
CRNO BELI MONITOR
COLOR MONITOR
Štampači
U brojnim aplikacijama nije dovoljno prikazivati podatke na
ekranu ili ih sačuvati na nekom obliku trajne memorije, već ih je
potrebno sačuvati i na papiru. Zapis podataka na papiru
omogućavaju različite vrste štampača i plotera.
Najčešće vrste štampača su:
matrični štampač
inkdžet (ink-jet ) štampač
laserski štampač
Matrični štampači
Najstariji
Glava štampača udara preko trake (ribbon) po papiru i ostavlja trag na
mestu udarca
Glava za štampanje se sastoji od udarnih iglica (pin)
Slova se sastoje od tačkica pa njihova čitljivost uvek teži da bude
neprijatno slaba što je računarskoj obradi teksta donelo slabu reputaciju
Tačkasta struktura slova se manje primećuje ako su tačke gušće
raspoređene što znači da štampači koji imaju više iglica nude kvalitetniji
otisak. Zato matrične štampače obično delimo na 9-pinske i 24-pinske
- kod prvih se svaka vertikala slova sastoji od 9, a kod drugih od 24
tačkice
Matrični štampači
Brzina štampanja se izražava u broju znakova po sekundi (cps
characters per second)
Glava štampa u oba smera
Prednosti: jednostavnost, niska cena štampe i potrošnog
materijala
Nedostaci: mala brzina štampe, bučnost
Rezolucija : 75 dpi (dots per inch)
Epson
Laserski štampači
Laserski štampači su najzastupljenija vrsta štampača. To duguju pre svega veoma dobrom
kvalitetu otiska i velikoj brzini rada. Iako je sam štampač relativno skup, cena po otisku je
vrlo niska. Sa jednim tonerom laserski štampači mogu da odštampaju od 2.500 do 7.000
papira formata A4 u zavisnosti od kapaciteta tonera.
Laserski štampači – način rada
• Prave otisak usmeravanjem laserskog zraka na valjak. Time se čestice na
površini valjka naelektrišu, a dok se valjak okreće, on na sebe privlači
takođe naelektrisan prah - toner. Toner se preko istog valjka prenosi na
papir na papir gde daje otisak teksta ili grafike.
Laserski štampači
Brzina štampanja laserskih štampača iznosi od 12 do 30 strana u minuti za
klasične laserske štampače, pa sve do 300 strana u minuti za štampače koji se
koriste na velikim sistemima za opsluživanje više korisnika.
Pored brzine, laserski štampači se razlikuju i po kvalitetu štampe. Kvalitet
štampe je u najvećoj meri određen brojem tačaka po inču. Danas se
proizvode štampači koji imaju 1200 tačaka po inču ili više, dok su raniji
standardi bili 300 i još uvek zastupljeni 600 tačaka po inču.
U poslednjih desetak godina razvijeni su i laserski štampači u boji. Mada su
nekoliko puta skuplji od crno-belih laserskih štampača, sve više ulaze u
upotrebu jer formiraju veoma kvalitetan kolor otisak.
Laserski štampači
Komponenta laserskog štampača je i kontroler, zapravo procesorska
ploča koja komunicira sa kompjuterom i, sledeći njegove naloge,
kontroliše rad mašine
Npr. HP Laserjet P2035 -16Mb memory
Ink-jet štampači
Štampači sa mlaznicama
Kroz cevčice se pod pritiskom izbacuje zagrejano mastilo. Prilikom
dodira sa papirom mastilo se hladi i stvrdnjava.
Broj mlaznica odredjuje kvalitet otiska (oko 48 mlaznica)
Prednosti: velika rezolucija (dpi – tačaka po inču), dobar kontrast,
tišina pri radu, brzina je veća od matričnih, a manja od laserskih, niska
cena samog štampača
Nedostaci: visoka cena otiska po stranici