Transcript područje interesa

PRIMJENA INFORMATIKE U POLJOPRIVREDI
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:
Predavanja, vježbe
SEMESTAR: I
SATNICA: 30 sati
BROJ ECTES BODOVA: 2
Nositelj modula:
Mr. sc. KRUNOSLAV ŠKRLEC, dipl. ing. stroj.
1
PODRUČJE INTERESA
UKUPNO SATI: 15
ECTS 1
MJESTO IZVOĐENJA
INFORMATIČKA
PREDAVAONICA
INFORMATIKA
Redni
broj
NASTAVNA JEDINICA
1.
Uvod u predmet, osnove rada na računalu
1
2.
Dijelovi računala, rad s jedinicama informatičkog sustava
2
3.
Građa računala, operacijski sustavi, računalne mreže
3
4.
Osnove Microsoft Worda: unos i brisanje teksta, oblikovanje
teksta, rad sa slikama, rad s tablicama, ispis dokumenta,
pohranjivanje dokumenta
3
5.
Osnove Microsoft Excela: podaci u Excelu, formule i funkcije, rad
s grafikonima, insertiranje tablica u ostale programe, ispis i
pohrana dokumenta
3
6.
Osnove Microsoft PowerPointa: upravljanje slajdovima,
animiranje objekta, korištenje gotovih predložaka, prezentiranje
3
UKUPNO SATI:
Sati
nastave
15
2
PODRUČJE INTERESA
INFORMATIKA
Sati
Redni
broj
NASTAVNA JEDINICA
1.
Osnove rada na računalu: kreiranje, brisanje, premještanje i
kopiranje mapa
2
2.
Osnove Microsoft Worda: pisanje, brisanje, premještanje i
kopiranje teksta
5
3.
Osnove Microsoft Excela: korištenje jednostavnih funkcija i
formula, primjeri tablične obrade podataka te izračunavanje
potrebnih parametara
5
7.
Osnove Microsoft PowerPointa: izrada prezentacije te obrada
teksta i animacija po vrsti prezentacijskih tema
3
UKUPNO SATI
nastave
15
3
LITERATURA
Obavezna literatura:
Čerić, V., Varga, M. I Birolla, H.: “Poslovno računarstvo”, Znak, Zagreb, 1998.
B. Plazibat, S. Jerčić (2001): INFORMATIKA, Veleučilište u Splitu, Split.
PREDAVANJA
4
UVOD
Riječ informatika (franc. informatique) nastala je spajanjem dijelova dviju
francuskih riječi INFORMATION i AUTOMATIQUE, a tu je tvorenicu načinio
francuski inženjer Filip Dreiffus (1962.).
Međutim, određenje pojma informatike dosta je složeno. Informatika ili
informacijska znanost, naime, u pojedinim se zemljama različito shvaća i
tumači. U Francuskoj je primjerice informatika sinonim za automatsku obradu
podataka, u Njemačkoj se pod tim nazivom uglavnom podrazumijeva
znanost o računalima.
Pod informatikom se podrazumijeva znanost koja se bavi
prikupljanjem, prijenosom, obradom i skladištenjem podataka, te
korištenjem informacija.
5
Informacijska tehnologija, informacijska znanost,
računarska znanost, računarstvo i informatika
Danas je u upotrebi niz pojmova vezanih za suvremenu tehnologiju i
područja njenog razvoja i primjene. Zbog brzog razvoja računala i
telekomunikacija znanstvena i stručna područja koja se njima bave još su
uvijek u previranju, pa se ni nazivi još nisu posve stabilizirali.
Informacijska tehnologija predstavlja spregu mikroelektronike, računala,
telekomunikacija i softvera koja omogućuje unos, obradu i prijenos
informacija. Informacijska tehnologija jedna je od ključnih generičkih
tehnologija koja prodire u sve sfere gospodarstva, znanosti, društvenog i
privatnog života i unosi u sva ta područja radikalne promjene.
Informacijska znanost proučava komunikaciju pomoću informacija u društvu
te pritom istražuje izvore informacija, organizaciju informacija te
pretraživanje, širenje i upravljanje informacijama.
6
Informacijska tehnologija, informacijska znanost,
računarska znanost, računarstvo i informatika
Informacijska znanost obuhvaća i ispitivanje ponašanja ljudi kao izvora,
kanala za prijenos i primatelja informacija, semantičke organizacije poruka i
kanala za prijenos informacija te dokumenata, znanja i društvenog konteksta
prenošenja informacija.
Računarska znanost bavi se proučavanjem prikaza i strukturiranja
informacija, algoritamskim procesima za obradu informacija, računalnim
sklopovljem (hardverom) i programskom opremom (softverom). Koristi se i
sveobuhvatniji pojam računarstvo, kojim se označava računarska znanost i
tehnika te način njihove primjene.
Informatika je naziv koji se u nas upotrebljavao kao sinonim automatske
obrade podataka, ali se danas koristi i kao sinonim za računarstvo (što
odgovara korištenju naziva "informatika" u romanskom i germanskom
jezičnom području). Pored toga se u široj upotrebi naziv "informatika" često
poistovjećuje i s informacijskom znanosti, pa čak i sa svime što je povezano
s informacijama.
7
TRENDOVI INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
Informacijska tehnologija u posljednjem je desetljeću doživjela buran razvoj i
ostvarila golem utjecaj na sva područja rada i života razvijenih društava.
Njen se razvoj i dalje odvija nesmanjenom brzinom, uz ogromna izdvajanja
za istraživanja i razvoj koja dovode do velikog broja novih postupaka,
metoda i uređaja.
Ovdje ćemo prikazati najvažnije trendove informacijske tehnologije po
sljedećim područjima:
računala,
komunikacije,
softver i
podaci
8
RAČUNALA (I)
Dva osnovna trenda u razvoju i načinu korištenja računala tijekom posljednjih
dvadesetak i više godina jesu minijaturizacija računala i distribuirana obrada.
Smanjenje veličine računala započelo je već sedamdesetih godina, da bi
osamdesetih godina došlo do odlučujućeg napretka razvojem mikroračunala
i potom osobnih računala.
Oni su na stolove doveli procesnu moć nekadašnjih velikih računala koja su
zauzimala cijele prostorije. U devedesetim godinama minijaturizacija je
dovela do prijenosnih (engl. laptop i notebook) računala, koja danas u malom
volumenu, s plosnatim ekranom i s težinom koja je u nekim slučajevima i
ispod 1 kg imaju veliku procesnu moć i veliku vanjsku memoriju.
9
RAČUNALA (II)
Distribuirana obrada koristi stolna i pokretna računala kako bi omogućila
decentralizaciju i raspodjelu obrade na udaljena mjesta.
U tom konceptu obrade više nije potrebno uključivanje na velika centralna
računala, i to ne samo za obradu teksta i rad s tablicama već čak ni za
mnogo zahtjevnije obrade kao što su rad s grafikom i multimedijima, manjim
bazama podataka i modeliranje složenih procesa.
Koncept klijent-poslužitelj iskoristio je povezivanje računala s pomoću
računalnih mreža. Računala na stolovima korisnika predstavljaju klijente koji
za rješavanje složenijih zahtjeva traže posluživanje od snažnijih računala poslužitelja, koji poslužuju veći broj stolnih računala u mreži.
10
KOMUNIKACIJE (I)
Komunikacije su jedno od područja informacijske tehnologije s najbržim i
najdalekosežnijim promjenama. One su postale važne još u doba uvođenja
terminala za velika računala u režimu podjele vremena (engl. time sharing),
a s pojavom računalnih mreža postale su ključni element informacijske
tehnologije.
Uvođenjem lokalnih i raširenih računalnih mreža komunikacijska je
tehnologija postala i temelj distribuiranog računarstva. Mreže računala
omogućile su poslovnim organizacijama stvaranje računalnih sustava u
kojima svako računalo može koristiti zajedničke resurse organizacije (npr.
laserske pisače ili baze podataka) te izmjenjivati informacije, čime su bitno
povećali brzinu i efikasnost rada organizacije. Takvi računalni sustavi mogu
se nalaziti na pojedinačnim lokacijama, ali mogu biti i raspršeni na području
cijele države ili zemaljske kugle.
11
KOMUNIKACIJE (II)
Razvoj globalne računalne mreže, Interneta, definitivno je doveo
komunikacijsku tehnologiju u prvi plan, jer je ona postala glavni oslonac za
uspostavljanje veze među desecima milijuna računala na cijeloj Zemlji.
Najvažniji servisi Interneta - elektronička pošta, slanje datoteka na daljinu i
World Wide Web - postali su osnovna poluga koja je dovela do
komercijalizacije Interneta, a također i do pojave elektroničkog poslovanja
koje je uzrokovalo radikalne promjene u načinu rada poslovnih organizacija.
Internet postaje vodeći otvoreni sustav, tj. sustav u koji se može uključivati
računalna oprema, softver i telekomunikacijska oprema različitih
proizvođača.
Kompanijske lokalne i raširene mreže korištenjem Internet tehnologija, a
posebno World Wide Weba (WWW) s njegovim multimedijskim
mogućnostima i jednostavnošću publiciranja, transformirale su se u
intranete.
12
SOFTVER (I)
Jedan od dugotrajnih trendova u razvoju softvera jest razvoj netransakcijskih
aplikacija, kao što su sustavi za potporu odlučivanju i sustavi temeljeni na
znanju.
Te se aplikacije oslanjaju na distribuiranu obradu i snažna osobna računala
koja omogućuju krajnjim korisnicima ne samo korištenje gotovog softvera
već i razvoj vlastitih aplikacijskih programa.
Neke od važnijih netransakcijskih aplikacija temelje se na metodama
traženja optimalnih rješenja, modeliranju i simulaciji dinamičkih sustava i
ekspertnim sustavima, a sve se više koriste i metode tzv. inteligentnog
računarstva: neuronske mreže, neizrazita logika i genetski algoritmi.
U više aplikativnih područja razvijeni su programski sustavi koji omogućuju
automatsko generiranje programa na temelju specifikacije njihovih svojstava.
13
SOFTVER (II)
Grafička sučelja, koja korisnicima omogućuju jednostavan i intuitivan rad sa
softverom, su u devedesetim godinama postala standardom.
Ona se koriste u svim vrstama softvera, od operacijskih sustava (npr.
Windows) do programskih jezika (npr. Visual Basic) i svih vrsta aplikacijskog
softvera.
Interaktivni način rada, koji omogućuje fleksibilno rješavanje problema,
postaje osnovni način korištenja softvera.
Za razvoj softvera u sve većoj se mjeri koristi objektno orijentirano
programiranje koje povezuje funkcije s podacima. Također se razvijaju
objektno orijentirana analiza i oblikovanje, kao i objektno orijentirane baze
podataka. Objektno orijentirani pristup omogućuje razvoj softvera
zasnovanog na modulima koji se mogu višestruko koristiti.
14
PODACI (I)
U pogledu podataka također je došlo do velikih promjena. Osim
tradicionalnih strukturiranih podataka u obliku datoteka i baza podataka sve
se više koriste i slabo strukturirani podaci kao što su različite vrste
dokumenata te multimedijski podaci kao što su grafika, fotografije, zvuk i
video.
Ti su podaci distribuirani kako na korporacijskim mrežama računala tako sve
više i na globalnom informacijskom sustavu, Internetu. Korisnici usluga na
Internetu mogu periodično dobivati ažurne informacije prilagođene njihovu
interesu (engl. pointcasting) koji im informacijski servisi šalju, a da ih oni
svaki puta ne moraju posebno naručivati (engl.push).
Pored baza podataka stvaraju se i baze znanja koje omogućuju prikaz
znanja u različitim područjima ljudske djelatnosti. Koriste se različite tehnike
prikaza znanja kao što su pravila, semantičke mreže i okviri.
15
PODACI (II)
Tako prikazano znanje koristi se u programima temeljenim na znanju, kao
što su npr. ekspertni sustavi koji omogućuju zaključivanje na razini ljudi
eksperata (npr. u financijskim odlukama, konfiguriranju računalnih sustava ili
otkrivanju strukture složenih molekula).
Također se intenzivno razvijaju skladišta podataka u koja se pohranjuju
podaci iz više različitih izvora podataka.
Različite metode u području otkrivanja znanja i rudarenja podataka (engl.
data mining), npr. statističke metode, neuronske mreže ili genetski algoritmi,
omogućuju pronalaženje i povezivanje adekvatnih podataka potrebnih za
pripremu poslovnih odluka.
16
STRATEGIJSKI ASPEKTI INFORMACIJSKE
TEHNOLOGIJE
Informacijska tehnologija strategijski je resurs kojim organizacija može
stvoriti odlučujuću prednost na tržištu.
To je moguće ostvariti na više načina: poboljšanjem poslovnog procesa i
promjenom organizacijske strukture, uključivanjem informacijske tehnologije
u proizvode i usluge te povezivanjem s drugim organizacijama.
Informacijska tehnologija ne iscrpljuje svoj potencijal time što omogućuje
automatizaciju poslovanja, ubrzanje izvođenja operacija i smanjenje grešaka
u obradi, već se koristi i kao ključni resurs kojim organizacija može bitno i
dugotrajno osigurati rast, povećanje prihoda i konkurentnost na tržištu.
Strategijsko korištenje informacijske tehnologije na razini država može
značiti osiguranje prednosti u ekonomskom, znanstveno-istraživačkom ili
vojnom pogledu i time osigurati dugoročni rast, napredak i obrambenu
sigurnost.
17
INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA KAO
STRATEGIJSKI RESURS
Informacijska tehnologija koristi se u različitim aspektima rada organizacije.
Osnovni načini na koje se ona može koristiti kao strategijski resurs jesu
sljedeći :
o
poboljšanjem procesa i promjenom organizacijske strukture;
o
uključivanjem informacijske tehnologije u proizvode i usluge;
o
povezivanjem s drugim organizacijama.
1) Poboljšanje procesa i promjena organizacijske strukture
Poboljšanje procesa, odnosno reinženjerstvo poslovnih procesa (engl.
business process reengineering), pristup je koji je stekao veliku popularnost
početkom devedesetih godina. Taj je pristup bio temeljen na radikalnoj
promjeni poslovnih procesa uz intenzivno korištenje informacijske
tehnologije, čime se postiže znatno smanjenje troškova poslovanja, ali se
ono često provodi uz znatne redukcije u organizacijama te otpuštanjem
radnika.
18
POBOLJŠANJE PROCESA
Kao alternativa takvom radikalnom pristupu pojavio se evolucijski pristup
poboljšanju procesa koji je temeljen na kontinuiranom poboljšanju procesa.
Pokazalo se da u praksi organizacije često kombiniraju ta dva pristupa.
Drugi način internog korištenja informacijske tehnologije ima za svrhu
izmjenu organizacijske strukture poduzeća.
Jedna od izazovnih mogućnosti stvaranja nove organizacijske strukture jest
korištenje Interneta kao infrastrukture koja omogućuje stvaranje virtualne
organizacije.
Takva organizacija ne mora imati svoje prostorije, već se može sastojati od
ljudi koji rade na različitim, pa i jako udaljenim lokacijama.
19
UKLJUČIVANJE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U
PROIZVODE I USLUGE (I)
U području proizvodnje informacijska je tehnologija npr. omogućila razvoj
robotiziranih proizvodnih linija velikog kapaciteta i preciznosti, te fleksibilnih
proizvodnih sustava koji omogućuju brzu izmjenu proizvodnog programa i
efikasnu proizvodnju manjih serija proizvoda. I samo je dizajniranje
proizvoda kompjuterizirano (engl. computer aided design), što omogućuje
radikalno ubrzanje oblikovanja novih proizvoda te analizu velikog broja
mogućih rješenja.
U području uslužnih djelatnosti informacijska tehnologija omogućila je nove
načine pružanja usluge koji su povećali kvalitetu, raznovrsnost i brzinu
usluga. Tako su npr. u bankarstvu bankomati omogućili posve novu uslugu,
danonoćnu mogućnost dizanja gotovine.
20
UKLJUČIVANJE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U
PROIZVODE I USLUGE (II)
Kod zračnih su prijevoznika rezervacijski sustavi omogućili rezervaciju letova
s bilo koje točke globusa, dok je korištenje internetskih servisa (a posebno
World Wide Weba) omogućilo korisnicima da iz svojeg doma dobiju pregled
letova na željenim relacijama te izaberu najpovoljni let.
Prodaja softvera korištenjem Weba omogućuje kupcima da u roku od
nekoliko minuta dođu do softvera čak i onda kada se on nalazi na drugom
kontinentu. Tako potencijalni kupci mogu isprobati softver, a zatim ga i platiti
a da i ne moraju napuštati svoju sobu.
Prodavači softvera pri tome ne moraju kopirati softver i slati ga poštom
svakom kupcu, što za njih predstavlja znatnu vremensku i financijsku uštedu.
21
POVEZIVANJE S DRUGIM ORGANIZACIJAMA
Suradnja između organizacija jedno je od važnih područja u kojima je
informacijska tehnologija stvorila strategijski važna rješenja.
Jedno od prvih novosti u tom području bilo je uvođenje elektroničke razmjene
podataka (engl. electronic data interchange), tj. brze razmjene velikog broja
poslovnih transakcija između dviju kompanija korištenjem izravne zaštićene
veze između računala tih kompanija.
Uvođenjem intraneta, tj. kompanijskih računalnih mreža koje se koriste
Internet tehnologijom, mogućnost povezivanja organizacija znatno se
povećala jer se povezivanjem intraneta dviju ili više kompanija mogu ostvariti
i složeniji, netransakcijski oblici poslovne suradnje. Povezani intraneti
nazivaju se ekstranetima.
Elektronički oblik suradnje većeg broja organizacija na tržištu naziva se
elektroničkim tržištem (engl. electronic marketplace), a njime se omogućuje
brža i potpunija informacija o ponudi i potražnji nego na klasičnom tržištu, što
omogućuje i postizanje povoljnijih uvjeta trgovine.
22
INFORMACIJSKI SUSTAV U POSLOVANJU
Efikasno obavljanje gotovo svih poslova, u bilo kojem poslovnom sustavu,
popraćeno je informacijama ili podacima.
Poslovni sustav mora imati svoj informacijski sustav koji prikuplja,
pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije.
Cilj je informacijskog sustava pribaviti informacije potrebne pri izvođenju
poslovnog procesa i upravljanju poslovnim sustavom.
Uobičajeni su dijelovi informacijskog sustava‘:
•Sustav za obradu transkacija
•Upravljački izvještajniusustav
•Sustav za potporu odlučivanju
•Sustav uredskog poslovanja
23
CILJEVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Informacijski sustav djeluje unutar nekog poslovnog sustava omogućavajući
mu da komunicira unutar sebe i sa svojom okolinom. U poslovni sustav ulaze
i izlaze materijalni (materijal, sirovina, energija) i informacijski tokovi.
Informacijski sustav preuzima informacije, obrađuje ih i prerađene prezentira
poslovnom sustavu ili okolini. Informacijski je sustav dakle podsustav
poslovnog sustava.
Dobar informacijski sustav, iako se čini nevidljivim, nezaobilazan je dio
poslovnog sustava. Poslovni sustav, da bi preživio, mora imati svoj
informacijski sustav i u njemu razrađene postupke informacijskih aktivnosti.
U nekim organizacijama te postupke obavljaju sami ljudi, a u drugima se
koristi moderna informacijska tehnologija. Informacijski sustav može, prema
tome,
biti
manualan
Ili
podržan
informacijskom
tehnologijom
(kompjuteriziran).
24
CILJEVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Poslovni sustav dobiva informacije iz raznih izvora, vanjskih ili unutarnjih, a
informacijski sustav ih obrađuje u nove i korisne informacije.
Cilj je informacijskog sustava opskrbiti poslovni sustav svim njemu potrebnim
informacijama, potrebnim pri:
• izvođenju poslovnog procesa i
• upravljanju poslovnim sustavom.
25
OSNOVE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
Informacijska tehnologija je tehnologija koja omogućuje uporabu raĉunala za
obradu informacija.
Namijenjena je prikupljanju, obradi, pohrani, zaštiti i prijenosu informacija.
Osnovni dijelovi, bez kojih informacijska tehnologija ne bi postojala, su: fiziĉki
dijelovi raĉunala – sklopovlje (engl. Hardware), programska podrška (engl.
Software) i komunikacijska tehnologija.
Termin Informacijska tehnologija, u zadnje vrijeme proširen je u termin
Informacijska i komunikacijska tehnologija (engl. Information and
Communication Technology - ICT) jer je danas nezamisliv rad sa raĉunalom
a da ono nije povezano u raĉunalnu mreţu.
26
GRAĐA RAČUNALA
Osobno raĉunalo je najĉešće pomagalo u izvođenju razliĉitih poslova.
Namijenjeno je rješavanju raznovrsnih zadataka poput: obrade teksta,
raĉunanja pomoću proraĉunskih tablica, izrade baza podataka, obrada slike i
zvuka, raĉunalne animacije, igre….
Najvažnije komponente osobnog
memorija, memorijske jedinice.
raĉunala
su
mikroprocesor,
radna
Podjelu sklopovlja u tri cjeline:
središnju jedinicu za obradu podataka,
memoriju i
ulazno-izlazne uređaje, napravio je Von Neuman (Slika 1.1).
27
GRAĐA RAČUNALA
28
GRAĐA RAČUNALA
Ulazni uređaji služe unosu podataka iz okoliša u raĉunalo.
Njihova građa ovisi o namjeni, tako su neki ulazni uređaji namijenjeni unosu
teksta, crteža, zvuka itd.
Svako raĉunalo ima najmanje jedan ulazni uređaj, a ĉesto i više njih. Ulazni
uređaji su tipkovnica, miš, skener, zaslon osjetljiv na dodir…
Izlazni uređaji sluţe za prijenos i prikaz podataka koje raĉunalo daje korisniku
i okolini.
Uređaji mogu imati zadaću prikazati podatke ĉovjeku ili ih predati strojevima
u odgovarajućem obliku. Izlazni uređaji su monitori, projektori, pisaĉi,
zvuĉnici, slušalice.
29
UREĐAJI ZA POHRANU PODATAKA
Za pohranu velike koliĉine podataka i arhiviranje rabe se magnetski i optiĉki
mediji. Odlikuju se velikim kapacitetom i dobrom postojanošću.
Uređaji za pohranu su: tvrdi diskovi, optiĉki diskovi, poluvodiĉki mediji
Tvrdi su diskovi trajno ugrađeni u raĉunalo, a odlikuju se velikim kapacitetom
te velikom brzinom ĉitanja i upisa podataka.
Na optiĉkim se diskovima za pohranu podataka rabe optiĉke pojave. Podaci
se spremaju na optiĉke diskove kao oštećenja površine, ĉime se mijenjaju
optiĉka svojstva površine.
Memorijski kljuĉići (engl. USB key, USB stick) se izrađuju kao samostalni
uređaji i služe za praktiĉnu pohranu podataka koje treba nositi sa sobom.
Velikog su kapaciteta, malih dimenzija, vrlo praktiĉni i mogu se izravno
prikljuĉiti na USB sabirnicu.
30