Transcript Liturgija

SIJAČ RIJEČI
LITURGIJSKE KNJIGE
&
POVIJEST LITURGIJE
Biblija
Knjiga misnih čitanja
Misal
Obrednici
Bogoslužni priručnici
Preuzeto s ministrant.net i KBF Split
SIJAČ RIJEČI
Krešo
POVIJEST (KRATKA) LITURGIJE
SIJAČ RIJEČI
Ovo činite meni na spomen
(Lk 22,19)
• Zapovijed Isusova – Vođe i Učitelja
• Crkva ju ostvaruje kao posljednju želju svoga
Utemeljitelja
• Povijest liturgije znači proučavati kako je Crkva
odgovarala na tu zapovijed u vremenu i
prostoru
• Povijest kršćanskog bogoslužja u kome se
zrcali izražaj vjere Kristove Zaručnice
SIJAČ RIJEČI
Sancrosanctum Concilium (SC)
Konstitucija o svetoj liturgiji II vatikanskog
sabora, SC 21:
• Liturgija se sastoji od nepromjenjivog dijela
koji je božanski ustanovljen i od promjenjivih
dijelova. Ti se dijelovi u tijeku vremena mogu
ili čak moraju mijenjati, ako su se u njih možda
uvukle pojedinosti koje manje odgpvarau
prisnoj naravi same liturgije ili su postale
manje prikladne
SIJAČ RIJEČI
Kriteriji izmjene
Liturgijski tekstovi i obredi
1. Moraju biti u službi liturgijske znakovitosti
2. Njihova ih jasnoća mora učiniti što
shvatljivijima vjernicima
3. Oni će već po sebi omogućiti puno i
zajedničarsko sudjelovanje svih prisutnih
SIJAČ RIJEČI
Nastanak i početak
• Jaki utjecaj starozavjetnog hebrejskog
bogoslužja i helenističke (grčko-rimske) kulture
• Nastanak u okrilju starozavjetne religiozne
prakse
• Izrastanje u krajevima duboko prožetim
helenističkom kulturom
• Primjer:
– središnje slavlje – PASHA – Pedesetnica
– “Svet, svet, svet” u središnjem dijelu Euharistije
SIJAČ RIJEČI
Tragovi starozavjetnog bogoslužja
• Novi zavjet se u Starom skriva, a Stari u Novom otkriva (sv.
Augustin)
• Bogoslužje Riječi Božje preuzeto je iz starozavjetne liturgijske
prakse jutarnje subotnje svečanosti u sinagogi
( dva odlomka Svetog pisma, psalam, homilija)
• Euharistijska molitva koja sadrži stil i neke sadržaje stare
zahvalne molitve
• Molitva vjernika – “Tefilah” tj. Molitva 18 blagoslovnih zaziva
• Tjedni krug od sedam dana i tjedni kultni dan (subota - >
nedjelja)
• Svet, svet, svet – Iz 6,3
• Obred polaganja ruku
SIJAČ RIJEČI
Utjecaj helenističke kulture
• Obred slavljenja sakramenta krštenja preuzima
elemente egzorcizma, mazanja uljem
• Slavljenja bdjenjem
• Šutnja tokom najvažnijih dijelova bogoslužja
• Tehnika molitvenih obrazaca: simetrija, ritmički
završetak, okretanje prem aistoku, gradnja crkava
istok-zapad
• Termini: liturgija, euharistija, misterij, prefacija,
kaknon, agape, eppifanija, advent, ...
• Litanijski način moljenja i zaziva
SIJAČ RIJEČI
Isus začetnik kršćanskog bogoslužja
• Pročišćavanje hebrejskog kulta
–
–
–
–
Bučno čišćenje Hrama
Narod me ovaj usnama časti a srce mu je daleko od mene
Milsorđe mi je milo a ne žrtve paljenice
molitva
• Završetak hebrejskog kulta (dopuna) – dva temeljna
obreda Novog zavjeta
– Krštenje
– Euharistija
Život kao bogoštovlje
SIJAČ RIJEČI
• Zaklinjem vas, braćo, milosrđem Božjim:
prikažite svoja tijela za žrtvu živu, svetu,
Bogu milu - kao svoje duhovno
bogoslužje.
• Ne suobličujte se ovomu svijetu, nego se
preobrazujte obnavljanjem svoje pameti
da mognete razabirati što je volja Božja,
što li je dobro, Bogu milo, savršeno.
Rim 12,1-2
Liturgija u apostolsko vrijeme
SIJAČ RIJEČI
•
•
•
•
•
Podvojenost Crkve (Jeruzalem vs. helenisti)
Razaranje Hrama 70.
Konačni raskid sa kultom Starog zavjeta
‘Didahe’ – Nauk dvanaestorice apostola
Skup odredaba o krštenju, postovima,
euharistiji, molitvama
• Blagoslovi za kalež, razlomljeni kruh
• Poziv na poslanje, navještaj Radosne vijesti
SIJAČ RIJEČI
Molitveni obrasci prvih krćana
• Psalmi
• Kršćanski himni
• Usklici (Amen, Aleluja)
SIJAČ RIJEČI
Tertulijan 211. godine
• Silazimo u vodu, pred zajednicom i biskupom,
odričemo se đavla
• Tri puta zaronjeni u vodu i
• Sakrament euharistije, slavljen navečer. Mi to slavimo
za noćnog okupljanja pred zoru i primamo iz ruku
predsjedatelja
• Prinosi za pokojne na godišnjicu njihovog rađanja za
žiuvot vječni
• Nedjeljom postiti i klanjati se Bogu na koljenima je
bezbožnost
SIJAČ RIJEČI
Izlazak na svjetlo
• Milanskim ediktom 313. g. završava faza progona
kršćana
• Određuje se da se mjesta okupljanja grade iz državne
riznice
• Građevina, umjetnost
• Procvat novih zajednica i korištenje pogodnosti
razvijenih komunikacija Rimskog carstva
• Pet patrijarhata: Rim, Carigrad, Antiohija,
Aleksandrija i Jeruzalem – različiti obredi
Obredi
SIJAČ RIJEČI
• Istočni obredi
– Sirska grupa
• Antiohijski, Maronitski, Bizantski, Armenski, Perzijski
– Aleksandrijska grupa
• Koptski, Etiopijski
• Zapadni obredi
– Rimska grupa
• Rimski, Afrički, Ambrozijanski, Zagrebački
– Nerimska grupa
• Keltski, Galski, Mozarapski
Reforme
SIJAČ RIJEČI
•
•
•
•
Latinski jezik (380. g.)
Tridentski sabor (1545-1563)
Martin Luter
II vatikanski sabor
– Zaokret od rasprava o naravi kulta i oblicima
njegovog ostvarivanja: nutarnji-izvanjski, privatnijavni
– Objava kao povijest spasenja i fokusiranje liturgije
SIJAČ RIJEČI
RED SVETE MISE
SIJAČ RIJEČI
Ivan Čutura
LITURGIJSKE KNJIGE
Biblija
SIJAČ RIJEČI
•
•
•
•
•
U svakoj se misi navješćuje riječ Božja.
Zato je Biblija, Stari i Novi zavjet,
najvažnija od svih knjiga kojima se u misi
služimo da bismo sve bolje razumjeli što
Bog od nas očekuje. Biblija se još naziva
i Svetim pismom, Evanđeljem,
Radosnom viješću, Blagom viješću, itd.
Biblija je RIJEČ BOŽJA po tome što nam
Bog govori po ovoj knjizi.
Kao što je Bog svojom riječju pozvao
svijet u postojanje, tako se i
propovijedanjem riječi Božje događa
spasenje, pomirenje i život.
Riječ Božja ne daje nam samo
informaciju, nego u Riječi sam Isus dolazi
k nama, ispunja nas i postaje vidljiv.
Riječ Božja i Presveti oltarski sakrament
jesu dvije stvarne mogućnosti susreta s
Isusom i nebeskim Ocem.
Snalaženje u liturgijskim knjigama
SIJAČ RIJEČI
•
•
•
•
•
•
Snalaženje u lekcionarima
Poznavanje najvažnijih obrednika
Liturgijske (bogoslužne) knjige
Služenje liturgijskim priručnicima
Poznavanje crkvene ili liturgijske godine
Služenje Svetim pismom (Biblijom)
SIJAČ RIJEČI
Snalaženje u lekcionarima
• Lekcionari su zasebne
knjige koje sadrže
liturgijska (misna)
čitanja
• Zbirke odlomaka iz
Svetog pisma što se
čitaju u bogoslužju
•
•
•
•
•
•
•
Svagdanja
Nedjeljna
Blagdanska
Svetačka
Adventska
Korizmena
Uskrsna
SIJAČ RIJEČI
Svesci lekcionara
Nedjeljnja čitanja
• Izmjenjuju se kroz 3
godine (A, B, C)
Svagdanja čitanja
• Izmjenjuju se kroz 2
godine (I i II)
• Svetačka čitanja
• Prigodna i zavjetna čitanja
• Mise i čitanja Blažene Djevice
Marije i Zbirka misa o BDM
• Obrednik za Sveti tjedan
• Nedjeljni lekcionar
Svagdanja čitanja (I, II)
SIJAČ RIJEČI
• Tri sveska
• Dva godišnja niza čitanja
I.
II.
Trokut oznaka: neparna
godina
Romb oznaka: parna
godina
• Svaki dan tri odlomka:
–
–
–
Stari zavjet
Novi zavjet (Apostoli)
Evanđelje
• Obično se čitaju dva:
–
–
Stari ili Novi zavjet
Evanđelje
• Između čitanja pripjevni
psalam
• Prije evanđelja poklik
– Aleluja,
ili prikladno vremenu
– Slava tebi Kriste, kralju
vječne slave,
u vrijeme korizme
SIJAČ RIJEČI
Nedjeljna čitanja (A, B, C)
• Tri sveska
• Tri godišnja niza čitanja
A, B, C
• Svaki dan tri odlomka:
– Stari zavjet
– Novi zavjet (Apostoli)
– Evanđelje
• Sadrži: vrijeme Došašća,
Božićno, Korizmeno,
Vazmeno vrijeme, vrijeme
kroz godinu i svetkovine
Gospodnje “kroz godinu”.
• Između čitanja pripjevni
psalam
• Prije evanđelja poklik
– Aleluja,
ili prikladno vremenu
– Slava tebi Kriste, kralju
vječne slave,
u vrijeme korizme
2007 godine iz tiska je izašao
jedinstveni Nedjeljni lekcionar
u kojemu nalazimo čitanja sve
tri liturgijske godine u jednoj
knjizi.
Tu se također nalaze tekstovi
pripjevnih psalama i redaka
uz aleluju kako bi ih se moglo
lakše pjevati.
SIJAČ RIJEČI
Čitanja na blagdane i spomendane
• U misi se uzimaju samo dva čitanja
– Prvo – Stari zavjet ili Apostoli
– Drugo – evanđelje
• U vazmeno vrijeme:
– Prvo: Djela apostolska
– Drugo: Ivanovo evanđelje
• Na svetkovine i blagdane uvijek se uzimaju
čitanja što se nalaze u vlastitim ili zajedničkim
čitanjima.
SIJAČ RIJEČI
Svetačka bogoslužja
• Za neka svetačka bogoslužja predložena su
vlastita čitanja
• Inače se uzimaju slična čitanja iz zajedničkih
čitanja koja osvjetljuju neku osobitost svečeva
duhovnog života ili djelatnosti
• Često lekcionar naznačuje koje se čitanje može
uzeti iz svetačkih slavlja
• Svetački lekcionar sadrži i zajendička čitanja u
zajedničkim slavljima ili za određeni red (npr.
mučenika, djevica, pastira) ili svete općenito.
SIJAČ RIJEČI
Prigodna čitanja
• Sadrže liturgijska čitanja u različitim
prigodama
• Zavjetna čitanja u posebnom zgodama ili
svetkovinama
SIJAČ RIJEČI
Čitanja o BDM
Mise i čitanja BDM
• Odnosi se na blagdane i
spomendane,
zajedničke mise i
zajednička čitanja BDM
• Sadrže tri čitanja
Zbirka misa o BDM
• Odnosi se na vrijeme
Došašća, Božićno
vrijeme, Korizmeno
vrijeme, Vazmeno
vrijeme i vrijeme kroz
godinu
• Predlažu se dva čitanja
• U svečanim prilikama i
tri čitanja
SIJAČ RIJEČI
Sveti tjedan
• Dio Rimskog misala
• sadrži prigodna liturgijska
čitanja
• Nedjelja Muke Gospodnje
(Cvjetnica)
• Ponedjeljak svetoga tjedna
• Utorak svetog tjedna
• Srijeda svetog tjedna
• Četvrtak svetog tjedna
(Veliki četvrtak)
• Služba Muke Gospodnje
(Veliki petak)
• Vazmeno bdijenje u Svetoj
noći (Velika Subota)
SIJAČ RIJEČI
Franjevački misal
• Dodatak Rimskom misalu
• Hrvatski je franjevački misal zajednički svim
franjevačkim obiteljima za hrvatsko jezično
područje prema Kalendaru hrvatskih
franjevačkih zajednica
SIJAČ RIJEČI
Direktorij
• Svaka crkva ima u
sakristiji i direktorij u
kojem se nalazi sve što
je važno za misu i
čitanja pojedinog dana.
Direktorij je praktično
pomagalo za pripremu
svete mise.
SIJAČ RIJEČI
Evanđelistar
• Važno je među liturgijskim
knjigama spomenuti i
Evanđelistar. Evanđelistar je
svečano urešena knjiga u kojoj
se nalaze nedjeljna evanđelja A,
B, C i evanđelja blagdana i
svetkovina, te kao dodatak
stavljena su cjelokupna četiri
evanđelja. Evanđelistar se u
svečanim misama nosi visoko
uzdignut između dviju svijeća u
ulaznoj procesiji i prije čitanja ili
pjevanja evanđelja.
SIJAČ RIJEČI
Misal
• Misal je liturgijska knjiga namijenjena
svećeniku kao misni priručnik.
• Svatko, čija je dužnost posluživati pri
upotrebi knjiga, također se mora znati
snalaziti u misalu kako bi ga mogao u
pravo vrijeme otvoriti na pravom mjestu.
• Rimski misal, preveden na hrvatski jezik,
izdan je u jednom svesku velikog
formata, s crvenim koricama. On sadrži
sve misne tekstove osim čitanja, koja se
nalaze u lekcionarima. Uz to svaka
biskupija daje tiskati zasebne dodatke s
misama vlastitih svetaca.
• (Ako jednom zaželiš temeljito proučiti
red mise, onda ti se isplati pročitati i
"Opću uredbu Rimskog misala", koja se
nalazi na početku ove knjige.)
Najvažniji obrednici
SIJAČ RIJEČI
• Za slavlje krštenja, vjenčanja ili crkvenog
sprovoda postoje osim misnih tekstova i
neki posebni tekstovi koji se ne nalaze u
misalu. Zato svećenik, za ta posebna
bogoslužja treba i posebne liturgijske
knjige koje sadrže potrebni "obred", tj.
redoslijed podjeljivanja odnosno
slavljenja sakramenta.
• Najvažnije knjige za ova bogoslužja jesu:
–
–
–
–
–
–
–
Red krštenja (djece)
Red vjenčanja
Red potvrde
Red bolesničkog pomazanja i skrbi za bolesne
Red pokore
Red sprovoda.
Za razna blagoslivljanja i posvete postoji
posebni priručnik "Blagoslovi".
•
Osim toga imamo i druge
obrednike, koji se malo rjeđe
upotrebljavaju, kao npr. Red
redovničkog zavjetovanja, ili: Red
pristupa odraslih u kršćanstvo
(inicijacija), ili: Slavlje đakonskog i
svećeničkog ređenja, ili: Sveta
pričest i štovanje euharistijskog
otajstva izvan mise.
SIJAČ RIJEČI
Bogoslužni priručnici
• Kako drugdje u svijetu, tako i kod nas
postoje i razni drugi priručnici koje
ministranti i vjernici ili svećenik koriste
u liturgijskim slavljima. Spomenut ćemo
samo neke od brojnih.
• Tu je prije svega "Nedjeljni i blagdanski
misal za narod. Godina ABC". On sadrži
red mise, sva čitanja, misne molitve i
predslovlja te ulazne i pričesne pjesme
svih nedjelja i blagdana. Donosi također
obrede sakramenta i blagoslovina kao i
mnoge druge molitve, pobožnosti,
obrasce vjere i tekstove liturgijskih
pjesama.
• Djeci su namijenjeni razni manji
molitvenici.
SIJAČ RIJEČI
Knjiga "Molitve vjernika"
• Knjiga "Molitve vjernika"
donosi niz sveopćih ili
vjerničkih molitava za razne
prigode koje se mogu čitati u
slučaju da one ne dolaze
spontano iz naroda.
SIJAČ RIJEČI
Mladen Mucak
LITURGIJSKA GODINA
SIJAČ RIJEČI
Liturgijska godina
Poznavanje crkvene ili liturgijske godine
SIJAČ RIJEČI
Liturgijska godina
• Liturgijska je godina skup svih liturgijskih
slavlja tijekom godine dana.
Došašće (Advent)
SIJAČ RIJEČI
•
•
Vrijeme došašća započinje nedjeljom koja je
najbliža tridesetom studenom, tj. 1.
nedjeljom došašća, a završava božičnim
bdjenjem u predvečerje Božića. Ovo je s
jedne strane vrijeme priprave za liturgijsku
proslavu Kristova rođenja (utjelovljenja), a s
druge strane to je ujedno i vrijeme
iščekivanja njegova ponovnog dolaska na
kraju vremena. U svakom slučaju to je
vrijeme radosnog iščekivanja.
Veliku ulogu u vremenu došašća igra simbol
svjetla. Sjetimo se samo paljenja svijeća na
adventskom vijencu ili misa "zornica" koje se
slave u osvit dana, kraj svjetla svijeća. U
nekim se krajevima o blagdanu sv. Martina,
11. studenog, održavaju procesije svjetla. A
na blagdan Gospodinova prikazanja u
hramu, koji se naziva još i Svijećnicom, i
danas se vrši blagoslov svijeća i ophod. Ta
dva blagdana, jedan u predbožićnom a drugi
u pobožićnom vremenu, uokviruju središnji
,,blagdan svjetlosti" – Božić, kada slavimo
otajstvo u kojem je Svjetlost došla na svijet.
•
•
•
•
•
U vremenu došašća nalaze se i slijedeći
spomendani i blagdani svetaca:
4. prosinca: spomendan sv. Barbare.
Običaj je da se na taj dan odsiječe trešnjina
grančica i stavi u posudu s vodom, kako bi do
Božića procvala.
6. prosinca: spomendan sv. Nikole biskupa,
povezan s nikolinjskim darivanjem, na spomen ovog
dobrotvornog biskupa i prijatelja djece.
8. prosinca: svetkovina Bezgrešnog začeća
Blažene Djevice Marije. Ova svetkovina želi reći da
je Marija od početka svoga života, od samog
začeća, bila pozvana da bude Isusova majka i da ju
je Bog za to obdario posebnom milošću. Stoga se u
vrijeme došašća na poseban način sjećamo
Marijinog pristanka "Neka mi bude po riječi tvojoj!",
kojim je ona prihvatila Božji plan s njome.
Možda bi ovo moglo poslužiti i kao poticaj da u
adventskom vremenu češće molimo jednu od
osnovnih kršćanskih molitava "Anđeo Gospodnji".
Ona se također naziva "Angelusom" prema prvoj
latinskoj riječi kojom počinje. U mnogim se
krajevima još čuje zvono na "Anđeosko
pozdravljenje", koje poziva na ovu molitvu.
Božićno vrijeme
SIJAČ RIJEČI
•
•
Božično vrijeme proteže se od božične polnoćke
(točnije, od prve božične večernje u časoslovu) pa do
nedjelje nakon Bogojavljenja uključivo. Na tu nedjelju
Crkva slavi blagdan krštenja Gospodinova. Prva nedjelja
poslije Božića jest nedjelja Svete obitelji Isusa, Marije i
Josipa. 1. siječnja u liturgiji se slavi svetkovina svete
Bogorodice Marije. Papa Pavao VI. je taj dan ustanovio i
kao „Svjetski dan mira".
Svetkovina rođenja Gospodnjega, 25. prosinca,
najomiljeniji je, ali ne i najveći blagdan liturgijske godine.
Istočna Crkva, koja posjeduje vlastitu tradiciju, slavi
uostalom svoj Božić 6. siječnja, na blagdan
"Bogojavljenja". Liturgijski se na taj dan slavi očitovanje
utjelovljenoga Sina Božjeg, a ne toliko spomen na "sveta
tri kralja" kako je narod nazivao trojicu mudraca iz
Biblije.
•
•
•
•
Božić i božično vrijeme puni su običaja, koji su posvuda
omiljeni. Običaj obilaženja i pjevanja djece "triju kraljeva"
u nekim krajevima seže sve do 15. i 16. stoljeća. Danas
se na to stavlja malo drukčije naglasak. Novac koji djeca
prikupe tom prigodom šalje se u misije kao dar djeci i
mladima u oskudici po cijelom svijetu.
Božić se ponegdje naziva "blagdanom darivanja" u
jednom nekršćanskom smislu. Ako se i naš Božić svede
samo na brigu oko toga što će se dati i što primiti, a
zaboravi se na osnovnu poruku božičnog otajstva, onda
cijelo to vanjsko slavlje potpuno gubi svoj smisao.
Što više Božić postaje blagdanom dobrog zalogaja, to
više u njemu riječ "dar" gubi svoje značenje. Pa ipak,
Božić je blagdan koji pokreće i pamet i srce čovječje, jer
u njegovu središtu stoji dar, sam Isus Krist. Božićnoj
svetkovini ne daje smisao ljudsko darivanje, nego
obrnuto! Božje darivanje u Isusu Kristu potiče i na naše
međusobno darivanje. Kršćani daju, jer su sami
obdareni. Možemo se upitati da li smo toga svjesni, tj. da
li nas onaj komu nešto poklanjamo doživljava kao
posrednike Božjih darova?
Liturgija govori o daru otkupljenja. Zajednica se pak
molitvom otvara tome daru da bi ga mogla primiti. I sam
bi mogao iskusiti nešto od toga dara ako npr. pristupiš
sakramentu pomirenja ili odlučiš nekome pomoći, možda
lijepom riječju ili svojim posjetom.
Korizma
SIJAČ RIJEČI
•
•
•
Korizmeno vrijeme se proteže od srijede prije
prve korizmene nedjelje („čista srijeda" ili
„pepelnica") pa do Uskrsa. To je razdoblje od
40 dana. Biblijski broj 40 ima simboličko
značenje. 40 dana je Isus postio , 40 godina
proveo je izabrani narod u pustinji, 40 dana je
Mojsije ostao na Sinaju, 40 dana je Golijat
izazivao Izraelce, 40 dana je Ilija putovao do
gore Horeba.
40 dana korizme ili četrdesetnica jest vrijeme
pokore i obraćenja, koje služi svestranoj obnovi
kršćanske zajednice. To je ujedno i vrijeme
neposredne priprave katekumena na primanje
sakramenata inicijacije u vazmenoj noći.
Na pepelnicu započinje vazmeno pokorničko
vrijeme. U liturgiji toga dana blagoslivlje se
pepeo i njime stavlja na čelo znak križa.
Obredu pepeljenja pristupa svaki vjernik koji to
želi u znaku spremnosti na pokoru i obraćenje.
Pepeo je već u Starom zavjetu označavao
spremnost na pokoru. U isto vrijeme ovaj nas
znak podsjeća na našu krhkost i ovisnost o
Bogu.
•
•
Post kao vanjski znak nutarnjeg suobličenja
Kristu nije ni danas zastario. On nam ujedno
daje priliku za bratsku ljubav, tj. da materijalna
dobra dijelimo s onima koji nemaju, osobito s
gladnima. Post je ujedno i simbol odricanja od
zla i prianjanja uz dobro.
S Cvjetnicom započinje Veliki ili Sveti tjedan,
koji obuhvaća i "Vazmeno trodnevlje": od
Velikog četvrtka uvečer do večeri uskrsne
nedjelje.
Veliki tjedan
SIJAČ RIJEČI
•
•
•
•
Ovaj tjedan jest spomen slavlja Gospodinove muke. Međutim,
Kristovu muku i smrt nikada ne smijemo promatrati odvojeno od
njegova uskrsnuća. To je jedan jedinstveni događaj. Zato je i u liturgiji
Velikog petka prisutan bljesak uskrsne nade.
Nedjelja muke Gospodnje dobila je ime Cvjetnica po tome što je
narod po putu kojim je Gospodin ulazio u Jeruzalem njemu u čast
bacao cvijeće i palmine grančice. I danas u nekim krajevima postoji
običaj da mladi ili djeca pletu vijence od palminih grančica i da ih
donose u crkvu.
Vrhunac liturgijske godine čini "Vazmeno trodnevlje" muke, smrti i
uskrsnuća Gospodinova. Ono počinje misom Večere Gospodnje na
Veliki četvrtak, u središtu mu je slavlje uskrsne noći (vazmeno
bdjenje), a završava večernjom uskrsne nedjelje. Što je nedjelja za
tjedan, to je Uskrs za cijelu godinu. Jer Gospodin je djelo otkupljenja
izveo prije svega time što je svojom smrću nadvladao našu smrt i
svojim uskrsnućem obnovio naš život.
Veliki četvrtak je dan kada je Gospodin sa svojim učenicima
blagovao posljednju večeru. Na taj se dan okuplja cijela zajednica da
bi zajedno slavila spomen-čin Isusove zadnje večere. U nekim se
mjestima u liturgiji ovoga dana obavlja i simboličko pranje nogu. Tom
činu daju značenje Isusove riječi: „Sin čovječji nije došao da bude
služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge" (Mt
20,28). A isto tako: ,,Tko hoće da među vama bude prvi, neka bude
svima sluga" (Mk 10,44). Nakon mise Večere Gospodnje u crkvama
održava se noćno bdjenje, kao spomen na Isusovo gorko pitanje
upućeno učenicima na Maslinskoj gori: "Tako, ne mogoste jednu uru
probdjeti sa mnom?"
•
•
•
•
Preporuča se da obredi Velikog petka započnu u 3 sata poslije
podne, u vrijeme Isusove smrti. Liturgija Velikog petka nije
euharistijsko slavlje, nego je po svojoj nutarnjoj strukturi posve
prilagođena naravi toga dana.
Daleko važnije od božične polnoćke jest slavlje vazmenog bdjenja.
Ono je središte cijele liturgijske godine. To je u isto vrijeme noć
bdijenja i čekanja Gospodina kao i proslave i prihvaćanja Uskrsloga.
Kao noćno slavlje, ono se odvija između sunčeva zalaska i ponovnog
izlaska na uskrsno jutro. To je noć u kojoj je Gospodin raskinuo
grobnu tamu i unio svjetlo u tamu grijeha.
Prema značenju obreda uskrsne noći, ovo bi zapravo trebala biti
najsvečanija i najljepša liturgija u godini. Samo se po sebi razumije
da se ministranti trebaju posebno pripremiti za ovo slavlje. Ponajprije
moraju naučiti cijeli njegov redoslijed. Sve to možeš naći u svom
molitveniku. Moli svećenika da ti protumači ono što ti nije jasno.
Radost ovog bogoslužja treba obasjati čitavo uskrsno vrijeme, kao
što ga prati i osvjetljava svjetlo uskrsne svijeće. Da bi slavlje
vazmenog vremena uistinu bilo radosno i djelotvorno, potrebno se za
njega i dobro pripremiti.
Uskrsno vrijeme
SIJAČ RIJEČI
•
•
Uskrsno ili vazmeno vrijeme traje
od nedjelje uskrsnuća Gospodnjeg
do blagdana Duhova. Ukupno 50
dana. Broj, 50 (7x7 + 1) ima u
Svetom pismu posebno radosno
značenje. Ono posvuda označava
vrijeme radosti, slavlja, jubileja.
Tako i 50 dana uskrsnog vremena
treba biti kao jedan jedinstveni
veliki blagdan. Zbog toga se i
nedjelje poslije Uskrsa (Vazma)
nazivaju "vazmenim nedjeljama".
Druga vazmena nedjelja jest
"Bijela nedjelja". Na taj su dan u
starini novokrštenici odlagali svoje
bijele krsne haljine, što su ih nosili
u vazmenoj osmini.
40 dana poslije Uskrsa slavimo
blagdan "Gospodinova uzašašća".
•
•
Između uzašašća i Duhova imamo
devetodnevnu pripravu za taj
blagdan, kada molimo "devetnicu"
u čast Duhu Svetomu. Tada mnogi
kršćani (katolici, pravoslavni i
evangelici) mole za jedinstvo vjere
i za prisutnost Duha Gospodnjega
u ovome svijetu.
"Pedesetnica" je drugi naziv za
Duhove, a dobila je ime po tome
što se Duhovi slave 50 dana
nakon Uskrsa. Na ovaj dan
ostvaruje se Isusovo uskrsno
obećanje o poslanju Duha. Djela
apostolska (2,1-13) izvješćuju o
duhovskom događaju, koji je u isto
vrijeme značio početak "Crkve", u
kojoj je uskrsli Krist dalje prisutan
po Duhu Svetome.
Vrijeme "kroz godinu"
SIJAČ RIJEČI
•
•
•
•
Izvan božičnog i uskrsnog ciklusa (vremena)
liturgijske godine, tu se nalaze još 33, odnosno
34 tjedna i nedjelje. One se nazivaju
"vremenom kroz godinu". Te se nedjelje
zajedno s tjednima koji iza njih slijede broje od
1. do 33. odnosno 34. 1. nedjelja "kroz godinu"
je uvijek blagdan Gospodinova krštenja, a
posljednja blagdan Krista Kralja. Vrijeme "kroz
godinu" započinje poslije božićnog, prekida se
korizmom i ponovno nastavlja nakon Duhova.
Od posljednje liturgijske obnove za nedjelje
"kroz godinu" imamo tri različita redoslijeda
čitanja, koji se nazivaju "godinom A, B i C". Isti
se tekstovi, dakle, ponavljaju svake četvrte
godine. Za blagdane se, međutim, uzimaju
uvijek ista, odgovarajuća čitanja, dok za dane u
tjednu postoji dvogodišnji raspored čitanja.
Prema redu čitanja A, B i C čitaju se susljedno
osobito evanđelja po Mateju, Marku i Luki.
Ulomci Ivanova evanđelja raspoređena su kroz
sve tri godine.
U vremenu kroz godinu neke se nedjelje
posebno izdvajaju. To su uglavnom Gospodnji
blagdani, u kojima slavimo određena otajstva
vjere, izvan dva spomenuta ciklusa.
•
U nedjelju poslije Duhova slavimo blagdan
Presvetoga Trojstva, kojim ispovijedamo svoju
vjeru u trojedinoga Boga. U četvrtak nakon
Presvetog Trojstva slavimo "Tijelovo". Veliki
četvrtak kao ustanovljenje euharistije ponovno,
dakle, slavimo na prvi "slobodni" četvrtak.
Prema novom misalu ovaj se blagdan zove
"Svetkovina Presvetoga tijela i krvi Kristove".
Blagdan je stariji od procesija koje se na taj dan
održavaju. One su zapravo oblik ispovijedanja
vjere u stvarnu Kristovu prisutnost u Oltarskom
sakramentu. Uz to još simbolika zajedničkog
hoda doziva u pamet biblijsku misao i svijest o
Crkvi kao Božjem narodu na putu. Zajedničko
hodanje, molitva i pjevanje jesu vanjski znakovi
nutarnjeg zajedništva i jedinstva vjernika u
Kristu. Mi smo uistinu tijelo Kristovo i to nije
samo jedna lijepa slika, nego najdublja
stvarnost. Da nas Krist ne objedinjuje mi bismo
bili međusobno izolirani pojedinci.
Neki posebni dani
SIJAČ RIJEČI
•
•
•
•
Prve nedjelje u listopadu u mnogim se crkvama slavi "Dan
zahvalnosti za berbu i žetvu". Predzadnja nedjelja listopada jest
"Misijska nedjelja", posvećena molitvi i prikupljanju priloga za misije.
Posvuda gdje se ne zna točan dan posvete župne ili samostanske
crkve, to će se slaviti na zajednički blagdan "Posvete crkve" u
listopadu ili studenom, već prema običajima pojedinih biskupija.
Studeni nije samo "mjesec mrtvih". Prvog studenoga slavimo
svetkovinu Svih svetih, kada se spominjemo svih onih "koji su nas
pretekli znakom vjere" i već postigli svoj cilj. 2. studenog slavimo
"Dušni dan", kada cijela vjernička zajednica obilazi grobove svojih
dragih preminulih.
Od svetačkih su se blagdana u vjerničku svijest najviše urezali
marijanski blagdani. Neke smo od njih već spomenuli: 1. siječnja:
"Svetkovina svete Bogorodice Marije"; 2. veljače: "Marino" ili
„Svijećnica", sada je zapravo Gospodnji blagdan, "Prikazanje
Gospodinovo"; 25. ožujka: "Uznesenje Blažene Djevice Marije" ili
"Mala Gospa" i konačno 8. prosinca svetkovina "Bezgrešnog začeća
Blažene Djevice Marije".
Spomendana i blagdana ostalih svetaca ima vrlo mnogo. Zato ih ne
možemo ovdje sve nabrojiti. Svatko neka si zapamti blagdane onih
svetaca, čiji su mu životi poznati. Također valja pamtiti blagdane
svetaca čija imena nosimo mi ili naši najbliži. Kršćani te blagdane
slave kao svoje imendane. Osim toga trebalo bi pamtiti spomendane
svetaca koji su po svom radu i dobi vama najbliži. Tako npr. blagdan
sv. Ivana Bosca, odgojitelja mladih slavimo 31. siječnja, a blagdan
njegova odgajanika petnastgodišnjeg sv. Dominika Savia, 8. svibnja.
Blagdani svetaca prema najnovijoj reformi liturgijskog kalendara
morali su s pravom ustupiti mjesto nedjeljnim slavljima.
•
Nedjelja ili dan Gospodnji, jest najstariji blagdan. Njegovo slavlje
seže sve do "prve nedjelje", nedjelje uskrsnuća Gospodnjega, tj.
prvog dana u tjednu (nakon židovske subote). Od apostolskih
vremena Crkva se okuplja na dan uskrsnuća, čita Riječ Svetoga
pisma, slavi blagdan svoga otkupljenja i blaguje večeru Gospodnju.
Zbog toga je zapravo Dan Gospodnji temelj i jezgra cijele liturgijske
godine i drugi ga blagdani ne smiju potisnuti. Hrvatski izraz "nedjelja"
nije baš najprikladniji naziv za "Dan Gospodnji". On naglašava tek
jedan vid nedjeljnog slavlja (počinak), ali ne i slavljenje uskrsnuća
Gospodinova, što je središnja poruka "Dana Gospodnjega“.
SIJAČ RIJEČI
SIJAČ RIJEČI
SIJAČ RIJEČI
SIJAČ RIJEČI