Transcript 1. Zračne mase

1. Zračne mase i frontovi
Pomorska meteorologija 3.N
Zračne mase i frontovi
1. Definicija zračne mase
2. Formiranje zračnih masa
3. Definicija i karakteristike regije nastanka
zračnih masa
4. Arktička, polarna, tropska i
zračna masa
ekvatorijalna
Definicija zračne mase
 Golema količina zraka koja zauzima znatan
prostor nad kopnenom ili vodenom površinom.
 Ako je zrak duže vrijeme nad kopnom ili morem,
postepeno dobiva osobine podloge nad kojom se
nalazi.
 Različite podloge različito utječu na zrak nad
njima:
jednovrsna podloga  jednovrstan zrak 
zračna masa!
Definicija zračne mase
 Fizičke osobine zračne mase utječu na:
temperaturu, vlažnost, vidljivost, vjetar, naoblaku,
maglu, oborine,…
 Debljina zračne mase od nekoliko stotina metara do
nekoliko km
 Često zauzima čitavu troposferu a najčešće seže do
tropopauze.
 Kreću se iz jednog područja u drugo i utječu na
promjene vremena pa se prognoza temelji na
poznavanju zračnih masa, njihovom kretanju i
transformiranju
Slojevi
atmosfere
Formiranje zračnih masa
 Pod utjecajem karakteristika područja do kojeg
dolaze, zračne mase se mijenjaju i to odozdo
prema gore (od tla) – ako ostanu duže vrijeme
na jednoličnom području, mijenjaju se!
 Nemaju stalne osobine već se transformiraju i
teško je odrediti trenutak kada se može reći da je
zračna masa konačno formirana.
 Konačno formiranje zračne mase – kada dobije
osobine područja nad kojim se nalazi.
Definicija i karakteristike regije nastanka
zračnih masa
Izvorne regije
 Regije u kojima nastaju zračne mase
 Jednolična površinska temperatura i slabi vjetrovi
 Tropska mora, pustinje, polarna područja
 Umjerena područja su s vrlo raznolikim terenom i
temperaturnim promjenama pa ne mogu biti
izvorne regije
Definicija i karakteristike regije nastanka
zračnih masa
 Temeljem toplinskog stanja:
 tople i hladne
 Temeljem geografske širine nastajanja:
 arktičke
 polarne
 tropske (suptropske)
 ekvatorijalne
 Svaka od njih još može biti:
 morska ili kontinentska
 Prema rajonu: sibirska, sredozemna, monsunska, itd.
Definicija i
karakteristike regije
nastanka zračnih masa
morske/kontinentske
arktičke
morske/kontinentske
polarne
morske/kontinentske
tropske (suptropske)
morske/kontinentske
ekvatorijalne
Topla zračna masa
 temperatura donjih slojeva viša od temperature
podloge
 iz suptropskih rajona ili toplih kontinenata
 stabilna, s visokom temperaturom
 vlažnost ovisi o području formiranja (more/kopno)
 kad se kreće prema višim širinama hladi se odozdo
(tlo hladnije) i nema konvektivnog strujanja:
postaje još stabilnija – ravnomjerni vjetrovi,
slojeviti oblaci, oborine bez nevera, magle
Hladna zračna masa
 temperatura donjih slojeva niža od temperature
podloge
 iz polarnih regija ili hladnih kontinenata
 stabilna, malo vlage, jako niske temperature
 na putu prema nižim širinama se grije uz jaka
konvektivna strujanja:
postaje nestabilna, vjetar je neravnomjeran,
naoblaka vertikalnog razvitka, nevere, dobra
vidljivost (eventualna magla je radijacijska)
Zračne mase
koje utječu
na Evropu
Zračne mase koje utječu na GB
Zračne
mase
koje
utječu
na USA
Arktička zračna masa
 polarni predjeli – hladnija od polarne
mA morska arktička z.masa
 Kanadsko arktičko otočje i Grenland u vrijeme anticiklone,
 stiže u EU preko Skandinavije,
 vrlo niska temperatura nad kontinentom se još hladi i
nastaju oblaci i oborine,
 stabilna, prema jugu se grije i postaje nestabilna
 veliki temperaturni gradijent, mala apsolutna vlažnost
velika relativna vlažnost zbog niske temp.,
 kumulusi, pljuskovi kiše i snijega, oluje, hlađenjem
nastaju oblaci i oborine,
 dobra vidljivost ako nema magle, jaki vjetrovi jaka
konvektivna strujanja
kA kontinentska arktička z.masa
 Ruska i sibirska tundra,
 zaleđeni sjeverni ocean u vrijeme anticiklone, NE
vjetar ju nosi prema jugu,
 kod nas stvara olujnu buru, vrlo hladna,
 zimi EU donosi hladno vrijeme,
 prema jugu gubi hladnoću, stabilna, suha,
 u proljeće i jesen može prouzročiti radijacijsku maglu,
 slabe oborine, lagani snijeg,
 ako nema magle vidljivost je dobra (bolja od m)
Polarna zračna masa
 visoke geografske širine
 ljeti se grije kopno pa se kP smanjuje i postaje
slična kT
kP kontinentska polarna z.masa
 sjever Azije, Eu, Kanade u zimskoj kontinentskoj
anticikloni,
 slična kA, vrlo niska temperatura u nižim slojevima
(moguće inverzije) ,
 iznad toplijih mora vedro,
 mala apsolutna velika relativna vlaga,
 danju kumulusi i slojeviti oblaci noću vedro,
 nad ledenim morima oblaci, hladna kiša,
 gusta magla vidljivost 10-20 km, u unutrašnjosti
kontinenta magla,
 iznad toplijih mora uzlazna strujanja
mP morska polarna z.masa
 ocean sjeverne polutke,
 u EU dolazi sa W i SW vjetrom,
 zimi povišena prizemna temperatura,
 u srednjoj EU labilna,
 promjenjivo vrijeme posebno kad su prijelazna godišnja
doba,
 gomilasti oblaci,
 zimi pljuskovi , na zapadu EU ljeti svježe i kišovito,
 dobra vidljivost 20-50km
polarno-arktička morska z. masa
 iz sjevernog Atlantika,
 stiže kod nas jakim NW ili NE vjetrovima kada je nad
GB anticiklona,
 promjenjivo vrijeme, izmjenjuju se kiše i vedrine,
 vrlo visoka, jaki vertikalni temperaturni gradijent,
 prilično vlažna,
 oblaci Cu, Cb, Sc, As, Ci,
 dobra vidljivost
polarno-arktička kont. z. masa
 iz Rusije i Sibira stiže jakim NE vjetrom kad je
tamo anticiklona prema SW,
 mala visina,
 veliki vertikalni temperaturni gradijent,
 umjerena vlaga,
 tanka i slaba naoblaka, beznačajne oborine,
 izvrsna vidljivost
polarno-tropska morska z.masa
 dolazi do nas kad je W ili SW od GB anticiklona,
 transformirana polarno-arktička z.masa,
 stiže NW ili W vjetrom sa Sc oblacima,
 lagane trajne oborine,
 osrednja vidljivost (10 km),
 učestale magle
polarno-tropska kont. z.masa
 dolazi do nas S ili E vjetrom kad je nad SE EU i
Balkanom anticiklona,
 velik vertikalni temperaturni gradijent,
 visoka relativna vlažnost,
 kumulusi lijepog vremena,
 povremene lokalne oborine,
 vidljivost osrednja ili slaba (1-10 km)
Tropska zračna masa
 suptropski predjeli
 između 35° i 15°, ovisno o dijelu godine
mT morska tropska z.masa
 suptropski pojas Atlantskog oceana, kad je Azorski
maksimum, nekad Sredozemno more
 u EU dolazi s SW i W vjetrom u vrijeme ciklona,
 visoka temperatura, stabilnost koja s vremenom jača,
 ako pasat ide ka ekvatoru raste konvekcija i oluje,
 velika vlažnost, kad ide prema sjeveru se hladi i stvara
maglu,
 slojasti oblaci, rosulja, slaba kiša osim ako se formira nad
Sredozemljem,
 osrednja vidljivost ili slaba (<10km), ograničena zbog
magle posebno kad stigne nad obalom,
 slab vertikalni gradijent temperature
kT kont. tropska zračna masa
 suptropski kopneni predjeli,
 na južnoj polutci se razvijaju manja područja kT,
 stiže kod nas sa S i SE kad su anticiklone nad pustinjama i
istočnom Sredozemlju,
 topla suha s pustinjskom prašinom,
 ako ostane dugo na Sredozemlju postaje vlažna i sličnija mT,
 altokumulusi i oblaci vertikalnog razvitka,
 zimi donosi obilnu kišu,
 ograničena vidljivost,
 često vrlo jaki vjetrovi jer je veći vertikalni temperaturni
gradijent
Ekvatorijalna zračna masa
 ekvatorski pojas niskog atm. tlaka,
 antipasatom dopire i do umjerenih širina (samo u
visokoj troposferi),
 ljeti u najgornjem sloju suptropske anticiklone, iznad
tropskog zraka,
 visoka temperatura, noću iznad mora nestabilna,
 velika relativna vlažnost,
 kad danju prelazi iznad pregrijanog kopna stvaraju se
jaka konvektivna strujanja i oluje
Izvori
 A.I. Simović, POMORSKA METEOROLOGIJA
 http://stari.dalmacijanews.com/Meteokutak
 http://www.richhoffmanclass.com
 http://www.langleyflyingschool.com/
 http://geographyfieldwork.com/
 http://www.kidsgeo.com/
 http://meteolive.leonardo.it/
 http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Slojevi_atmosf
ere.png