Transcript Kreda_zs
KREDA treći period mezozojske Ere; raspada Gondvane najvišeg globalnog morskog nivoa u čitavom Fanerozoiku česte rasprostranjenosti plitkomorskih taložnih okoliša na kontinentalnim prostorima izumiranja Dinosaura i Amonita naslage Krede prvi je opisao Frenchman d'Omalius D'Halloy, 1822 god. Ime Perioda dolazi od latinskog naziva za pisaću kredu (eng. Chalk) "Creta", gornjokrednog sedimenta građenog od kokolita, a koji se taložio u lagunskim, marinskim prostorima na kopnu i u moru živi svijet Krede ujedinjuje "moderne" skupine organizama koji se javljaju u Kredi, i ranije, arhaične životne forme koje će u Kredi izumrijeti. Tako npr. Amoniti i Belemniti žive zajedno sa mnogim tipovima koštunjavih Riba čiji srodnici žive i danas na kopnu tipična Mezozojska flora Golosjemenjača postupno se zamjenjuje Kritosjemenjačama Dinosauri izumiru krajem Krede, ali u Kredi se javljaju mnogi bliski srodnici današnjih Kornjača, Guštera i Krokodila tijekom Krede raspadaju se preostali jedinstveni kontinentalni prostori bivše Pangee, te se raspored oceana i kontinenata postupno približava današnjoj situaciji Život u Krednom moru uz od ranije prisutne Dinoflagelate i Kokolitoforide, sredinom Krede od Fitoplanktona javljaju se i planktonske Alge Kremenjašice - Dijatomeje. Skelet im je forme "kutijapoklopac" i izgrađen je od SiO2 u Kredi je značajna prisutnost planktonskih Foraminifera; Globigeridinae (Jurarecentno) i Globotruncanidae (Kreda). Zajedno sa Kokolitoforidima ove foraminiferske skupine od sredine Krede izgrađuje debele naslage karbonatnog mulja na morskim i oceanskim dnima Amoniti i Belemniti su i tijekom Krede bili glavni Invertebratni predatori za biostratigrafske razdiobe Krednih naslaga posebno su važni Amoniti. U donjokrednim naslagama mjestimice je na temelju Amonita izdvojeno oko 50-ak cenozona, a u gornjokrednim oko 30-ak prisutni su predstavnici skupina Ammonitina i Lytoceratina krajem Krede suture nekih rodova ovih skupina se pojednostavljuju, a također, i neki rodovi se "odmataju"; npr. Crioceras, Turrilites, Nipponites, Hamites... koštunjave Ribe skupine Teleostei postaju dominatna skupina riba Krednih mora, npr. Xiphactinus najveći grabežljivci Krednih mora bili su Ihtiosauri, morski Krokodili (rijeđi no u Juri), Plesiosauri (dužine do 10 m), morski gušteri - Mosasauri (dužine i do 15 m ), npr. Tylosaurus , te morske Zmije u Krednim morima bile su prisutne i morske Kornjače, npr. Archelon (dužine do 4 m), a povremeno i Ptica Hesperornis prilagođena plivanju i ronjenju u potrazi za Ribama Archelon Hesperornis tijekom Krede velike bentičke Foraminifere nastavljaju svoj razvoj započet još u Juri. Tijekom donje Krede česte su vrste skupine Orbitolinidae, a od gornje Krede Orbitoididae i Siderolitidae maksimim razvoja tijekom Krede imaju Pahiodontni Školjkaši - Rudisti. U donjoj Kredi prisutni su oni pričvršćeni za podlogu lijevom ljušturom, npr. Requienia i Toucasia, a u gornjoj Kredi, oni pričvršćeni desnom ljušturom - predstavnici skupina Radiolitidae (Alb-gornja Kreda) i Hippuritidae (Senon) Rudisti su pogodni za biostratigrafske odredbe nastanjivali su grebenske okoliše ili su gradili podmorske rudistne "livade" Rudisti tijekom svog rasta imaju larvalni stadij, larve žive pseudoplanktonski, pa se ti, inaće sesilni organizmi, mogu globalno proširiti najjužniji nalazi Rudista su na Madagaskaru, a najsjeverniji na jugu Švedske Requienia, Toucasia, Radiolites, Vaccinites Rudistni vapnenac prije maksimuma razvoja Rudista, značajni grebenotvorci bili su Hermatipni Heksakoralji Hermatipni Heksakoralji žive u simbiozi sa jednostaničnim Algama, tj. endosimbiontima koji se nazivaju Zooxantele endosimbionti iz morske vode uzimaju CO2, time snižavaju njegov parcijalni tlak, a što onda olakšava izlučivanje CaCO3 i time omogućava malom, mekanom dijelu Koralja (ili Rudista) da izgradi mnogostruko veću i debelu ljušturu u Krednim morima javljaju se i Morske trave Morske trave svojim su korjenjem stabilizirale morsko dno, te su, kao i danas, pružale utočište raznim sitnijim organizmima prostori obrasli morskim travama predstavljaju "zrele"" okoliše (ne mjenjaju se često), a što omogućava boravak raznih vrsta organizama i njihov postupni daljnji razvoj u gornjoj Kredi razvilo se oko 100-njak rodova Bryozoa skupine Cheilostomae (javljaju se od Jure), a koje i danas u formi prevlaka obraštaju razne podmorske površine Život na Krednom kopnu najveća novost Krednog ekosistema bila je pojava Kritosjemenjača javljaju se otprilike sredinom Krede, a već tijekom gornje Krede u svojoj raznolikosti nadmašuju Golosjemenjače od 500 danas živućih porodica Kritosjemenjača, 50-ak ih ima svoje srodnike u gornjoj Kredi (porodica Hrastova, porodica Oraha...) glavni razlog brze diverzifikacije i prevlasti Kritosjemenjača nad Golosjemenjačama leži u njihovoj sposobnosti efikasne prehrane u Ovariju, a time i brzog sazrijevanja njihovih sjemenki, tako da kod mnogih vrsta "od sjemena do novog sjemena" protekne tek nekoliko tjedana drugi razlog njihove brze diverzifikacije i prevlasti leži u činjenici da njihovi cvijetovi privlače Kukce, a ti Kukci raznose Polen naokolo oprašujući druge jedinke Kukci su uglavnom specijalizirani za određeni tip cvijetova i ako se na nekom malom prostoru pojavi novi tip cvijetova, neki Kukci će se specijalizirati samo za njih, te će se na takav naćin dalje razvijati i ta skupina Kukaca i ta skupina Kritosjemenjača (Koevolucija) takav njihov uzajamni odnos upravo je i omogućio njihovu brzu diverzifikaciju od sredine Krede donjokredna kopnena fauna zbog oskudnih fosilnih ostataka nije predobro poznata, no ipak, ono malo nalaza pokazuje da su Dinosauri i dalje imali prevlast na kopnu (npr. Wealden naslage južne Engleske i Njemačke sa nalazima Sauropoda) mnogo je bolje sačuvana gornjokredna kopnena fauna na prostorima Sjeverne Amerike (Wyoming, Montana, Alberta) i Azije na tim su prostorima Dinosauri živjeli u krdima uglavnom su ta krda bila sastavljena od biljojednih "patkokljunih" Dinosaura, npr. rod Edmontosaurus, i/ili "rogatih" Dinosaura, npr. rod Triceratops njihovi predatori bili su brojčano manje zastupnjeni i bili su najveći mesojedi svih vremena, npr. rodovi Albertosaurus, Tyrannosaurus, Phobosuchus (kopneni Krokodil dužine do 15 m) naravno, tu su živjeli i mnogobrojni manji kako biljojedni, tako i mesojedni Gmazovi Daspletosaurus, Tyrannosaurus, Tarbosaurus Phobosuchus (15 m dužine) iznad ovakve zajednice letjeli su različiti leteći Gmazovi, većinom strvinari Quetzalcoatlus, s rasponom krila od oko 15-ak metara Pteranodon, s rasponom krila od oko 8 metara manjeg su značaja bile Žabe, Kornjače, Ptice, Zmije (javljaju se upravo od Krede) i Gušteri tijekom Krede i Sisavci su postali raznovrsniji najznačajnije njihove nove skupine su Tobolčari i Placentalni Sisavci Orbitoides media Siderolites calcitrapoides Globotruncana u ovim plitkovodnim vapnencima Barema, na otoku Veli Brijun, nađeni su otisci stopa Dinosaura, a u podmorju uz zapadnu obalu Istre (Bale), unutar naslaga negdašnjih močvarnih okoliša, i dijelovi njihovih kostura Gornjoalbski otisci dinosaura (Veli Brijun) Cuneolina camposauri, Sabaudia minuta, Sabaudia capitata, Bacinella irregularis, Palorbitolina lenticularis Chrysalidina gradata unutar gornjocenomanskih naslaga na otoku Fenoliga (južno od Premanture), također su nađeni otisci stopa Dinosaura u najmlađem dijelu Cenomanskih vapnenaca (bez rudistnog detritusa) prisutne su nodule i leće rožnjaka, te radiolarije i spikule Spužvi (Premantura), a što ukazuje na postupno sve izraženiji utjecaj dubljevodnijeg prostora Dicyclina (Cenoman-Kampan), Scandonea samnitica (Konijak-Santon), Keramosphaerina tergestina (Santon), Murgella lata (Santon) Accordiella conica (Konijak-Kampan), Montcharmontia apenninica (KonijakKampan), Rhapydionina liburnica (Mastriht)