Transcript Ivan Mažuranić

200. obljetnica od rođenja
Ivana Mažuranića
Zrinka Dobra-Opačić, prof. mentor
Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar
Prije svega treba
ljubiti svoj narod,
a štovati ostale…
Ivan Mažuranić
O životu i radu
Ivana Mažuranića
 Životopis
 Politički rad
 Književni rad
 Jezikoslovni rad
 Zanimljivosti
Životopis
 Mažuranić se rodio u
Novom Vinodolskom
11. kolovoza 1814. godine.
 Bio je potomak težačke, ali i
posjedničke obitelji koja je u Novi
doselila iz okolice Splita.
 U Novom Vinodolskom njegova
obitelj postaje ugledna
građansko – težačka obitelj.
 U rodnom mjestu Mažuranić je
završio osnovnu školu na
njemačkom jeziku.
Rodna kuća
Ivana Mažuranića
Prva riječka gimnazija
 Mažuranić je u Rijeci
završio gimnaziju gdje je,
uz njemački jezik iz
osnovne škole naučio još i
latinski, talijanski i
mađarski jezik.
 Uz ove jezike Mažuranić će
kasnije naučiti još i
francuski, engleski, ruski,
češki i poljski jezik.
 Ukupno, govorio je deset
jezika!
Ivan
Dežman
Andrija
Mohorovičić
Eugen
Kvaternik
Ivan
Zajc
Matko
Laginja
znanstvenik
književnik
i
političar,
pravnik,
skladatelj
i
pravnik
i političar
meteorolog
i
liječnik
pisac
i
revolucionar
dirigent
seizmolog
Velik broj slavnih osoba, kako učenika,
tako i nastavnika prošlo je kroz riječku
gimnaziju
 Kao odličan đak, Mažuranić
školovanje nastavlja u
Zagrebu, a potom u
Samboteliju (prema
gradišćanskohrv. jeziku) u
Mađarskoj.
 Tu završava studij filozofije.
Szombathely (Sambotel) je grad u Mađarskoj
u kojem se školuju odgajatelji, učitelji,
nastavnici i profesori na hrvatskom jeziku.
Od listopada 1991. u Samboteliju djeluje
Odsjek za hrvatski jezik i književnost na
tamošnjoj Visokoj školi, a na Pedagoškom
fakultetu u Sambotelu postoji i Katedra
za hrvatski jezik i književnost.
Na školi u Samboteliju 2005. godine je postavljena spomen-ploča
iz koje se vidi da se tu školovao Ivan Mažuranić
 Nakon završenog studija
filozofije, Mažuranić odlučuje
upisati još jedan fakultet te je
1837. godine završio i studij
prava na zagrebačkoj
Kraljevskoj akademiji
znanosti.
Grb grada Karlovca
 Poslije toga neko kraće vrijeme
radi u Zagrebu kao gimnazijski
profesor, a potom u Karlovcu
otvara odvjetnički ured 1840.
godine.
 Godine 1841. Mažuranić se ženi
sestrom ilirskoga književnika
Dimitrija Demetra Aleksandrom i
prelazi u gradsku službu kao
„sirotinjski kurator”*.
 Od 1841. do 1848. godine
službenik je u gradskom vijeću
Karlovca.
 U ovo vrijeme paralelno se odvija
njegov književni i
društvenopolitički rad.
Dimitrije Demetar
 *sirotinjski kurator – pravni
zastupnik za siromašne (tutor)
Politički rad
 Kao odvjetnik u Karlovcu Mažuranić
je prvi put iskazao političke ambicije
unutar Ilirskog pokreta.
 Također, kao pobornik potpunog
oslobođenja Hrvatske Mažuranić je
u to vrijeme bio glavni ideolog
narodnog jedinstva Hrvata i Srba.
 Revolucionarne godine 1848. član
je redakcije Slavenskog Juga, a
iste godine objavljuje svoju brošuru
Hrvati Mađarom u vlastitoj nakladi.
 U članku Hrvati Mađarom Mažuranić na
vehementan politički i književno-umjetnički
način iznosi ključni problem hrvatskomađarskih odnosa od 1790. do 1848.
 Posebno naglašava mađarsko inzistiranje
na nametanju mađarizacije te hrvatsko
opiranje tome.
 Osim odnosa prema Mađarima spis je
ogledalo najdubljih misli hrvatskoga
preporoda, a prema riječima Ive Frangeša
ova brošura predstavlja rječit primjerak
„prve moderne hrvatske proze”
Ivo Frangeš
 Važnu ulogu u Mažuranićevu
životu imao je poziv bana
Jelačića 27. travnja 1848.
godine da pristupi
novoosnovanom Banskom
vijeću.
Ban Josip Jelačić
 Mažuranić je kao narodni zastupnik rijetko govorio, ali
je u jednom od govora u Saboru, između ostalog,
rekao: „ja ne mislim da će se ikad pomirenje
(s Mađarima) mirnim putem izvesti moći… pa je još i
ustvrdio: „što god je dosad samo na papiru učinjeno,
to Mađar nikad održao nije.”
 Pred kraj Bachova apsolutizma, 1858. godine
postaje predsjednik Matice ilirske i na toj dužnosti
ostaje do 1872. godine.
 Iako je u početku u politici podupirao Narodnu
stranku, Mažuranić je 1862. godine pokrenuo
osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je
bio na čelu.
 Kako je kao političar bio sklon Beču to ga je
dovelo i do banske časti.
 Na banskoj dužnosti je bio od 1873. do 1880.
godine, a poznat je kao prvi ban pučanin.
 Interesantna je činjenica da je poglavarstvo Novog
Vinodola 1909. godine izdalo potvrdu o plemstvu
roda Mažuranića.
Grb obitelji Mažuranić
 Na zlatnoj pozadini
štita nalazi se zelena
stabljika s cvjetovima u
prirodnim bojama.
 U jezikoslovnom smislu
prezime Mažuranić
nastalo je od imena
biljke mažuran.
Za vrijeme Mažuranićeva banovanja:
otvoreno Sveučilište u Zagrebu 1874. godine
osnovno školstvo postalo je obveznim
Crkvi je oduzeo pravo nadzora nad pučkim školama
utemeljeni su školski odbori u koje su, uz učitelje i
predstavnike države, ulazili i roditelji učenika
 donesen je zakon o slobodi tiska i
 uvedena sudska porota.




Zgrada Sveučilišta
u Zagrebu
 Mažuranić je bio političar
kompromisa, držao se Austrije jer od
Ugarske ništa nije očekivao.
 Zapravo je bio više diplomat nego
političar.
 Nakon napuštanja banske dužnosti
živi povučeno baveći se
matematikom i astronomijom.
 Ivan Mažuranić je umro 4. kolovoza
1890. godine.
 Posljednji govor Ivana Mažuranića u
Saboru 1886. godine.
 Inače čakavac, godine 1835.
Mažuranić je pozdravio izlaženje
Danice na štokavskom pjesmom
Primorac Danici, zanosnim
tonom i u klasičnoj maniri.
 Nakon toga, on je neke svoje
pjesme poslao Ljudevitu Gaju
koji ih je objavio.
 Treba istaknuti da je Mažuranić
bio posebno uzbuđen kada je
čuo da će mu Gaj za to platiti
honorar (vjerojatno prvi u
povijesti hrvatske književnosti).
Ljudevit Gaj
Prvi stihovi
 Prve stihove (Vinodolski
dolče, da si zdravo!)
napisao je kao 16-godišnji
đak riječke gimnazije.
 U Danici je od samog
početka bio jedan od
najzapaženijih pjesnika.
 U periodu od 1835. do
1841. bio je suradnik
Gajeve Danice.
Prvo izdanja Mažuranićevih
pjesama iz 1895. godine.
 Mažuranićev pjesnički ugled bio
je toliki da ga je tek osnovana
Matica ilirska izabrala da za
njeno prvo, inauguralno izdanje
dopiše XIV. i XV. pjevanje
Gundulićeva Osmana.
 Do tada pošlo je to za rukom
trima pjesnicima koji su se
okušali u tome, a to su: Pjerko
Sorkočević, Marin Zlatarić i
jedan nepotpisani.
Dio originalnog teksta Gundulićeva
Osmana
Nacionalna knjižnica u Zagrebu
 Poslije Mažuranića nitko nije ni
pokušavao nadmašiti njegovu
verziju.
Mažuranićeva dopuna Osmana
 Dopuna Osmana Mažuranića je predstavila kao velikog
erudita snažnog potencijala.
 Toliko se saživio s Gundulićevim tekstom da je usvojio
Gundulićev stil, jezik i izraz u cjelini.
 Uspjeh je u javnosti bio tolik da
ga je brat njegove žene Aleksandre
nagovorio da za almanah Iskru
napiše nešto novo.
 To novo bio je spjev
Smrt Smail-age Čengića.
Iz pisma Imbre Ignjatovića Tkalca
Mažuranićevu sinu Vladimiru, 1893. g.
„…Pjesmi bila su dva povoda sasvim
različita. Prvi bio je dolaz jednog
Crnogorca u Karlovac, na povratku u
Crnu Goru. Ne sjećam mu se imena. No
jošte mi je pred očima kako je jedne
večeri u našoj staroj čitaonici pričao o
zulumu i smrti Čengića i koliko nam je
srce ganuo svojim živim govorom i
opisom borbe u kojoj je i on
prisustvovao… naravno da je pričanje
ovog čovjeka duboko dirnulo blagu i
umjetničku ćud tvoga oca; tako u
čitaonici kao i u vašoj kući dugo i često
se razgovaralo o ovom Crnogorcu i
mukama jadne raje pod Turcima i ludoj
politici europskoj.”
Mažuranićevi uzori
 Veliki uzori Mažuraniću za
stvaranje ovoga epa, tj. spjeva bili
su hrvatski književnici Ivan
Gundulić, Andrija Kačić Miošić i
engleski pisac George Gordon
Byron
 Nadahnuće za stvaranje spjeva
Mažuranić je pronašao u istinitom
povijesnom događaju.
 Naime, 1840. godine, na Mljetičku
polju, poginuo je, u sukobu s
tamošnjim stanovništvom, turski
feudalac Smail-aga, nadaleko
poznato po svojoj surovosti…
Aga Čengić
Crtež Duška Nikolića
Poetika spjeva (Zašto Byron?)
 Mažuranić je bio izuzetno učen čovjek,
puno je čitao, a Byron mu je bio jedan od
omiljenijih pisaca.
 U usporedbi s ostalim hrvatskim
renesansnim i baroknim epovima fabula
ovoga djela je kraća, zgusnuta, prikazana
ili ispričana samo kroz najsnažnije prizore.
 Radnja se zbiva u kratkom vremenskom
razdoblju, u spjevu nema digresija, sve je
svedeno na nizanje pojedinih slika i
prizora.
 Spjev je specifična književna vrsta koju je
u europsku književnost uveo upravo Byron
svojim lirsko-epsko-dramskim djelima.
George Gordon
Byron
O kompozicija djela
(iz osvrta Ive Frangeša na djelo)
 Mažuranićevih pet pjevanja zapravo
je pet slika, pet dramatičnih
momenata, neminovne, sigurne
propasti svakog silnika i svake
tiranije. Upravo tako i treba shvatiti
Kob, naoko naivnu i gotovo
grotesknu zadovoljštinu patnjama
pravednika. U stvari „bolesnik na
Bosforu”⃰⃰⃰⃰ dobio je time najpuniju
osudu svoje besmislene i
nepotrebne okrutnosti.
Ruski car Nikolaj I.
*Izraz Bolesnik na Bosforu (Bosporu) – prvi je upotrijebio
ruski car Nikolaj I. koji je sredinom 19. st. tako opisao
Otomansko carstvo
Kompozicija djela
 Smrt Smail-age Čengića u osnovi je
scenska tvorevina. Prvi je to opazio
Franjo Marković koji kaže: „Pet
dijelova pjesni: Agovanje, Noćnik,
Četa, Harač i Kob prikazuju se svojim
sadržajem svakomu na prvi mah kao
pet aktova drame.”
Franjo Marković
 Naime, kompozicija djela slijedi Aristotelovu poetiku:
5 pjevanja spjeva usporedivo je s 5 činova u razvoju
dramske radnje
 U djelu se prožimaju elementi lirskog , epskog i dramskog.
Značenje i smisao spjeva
(Iz osvrta Dunje Fališevac)
Dunja Fališevac
Mažuranićev spjev „Smrt Smail-age
Čengića” u poetološkom i estetskom
smislu bogato je i slojevito djelo, djelo
koje sintetizira sastavnice raznih
književnih epoha europske i hrvatske
kulturne baštine te u hrvatskoj književnoj
kulturi zauzima mjesto klasičnog djela, a
njezin autor poziciju klasika. U
ideološkome, svjetonazorskom smislu
„Smrt Smail-age Čengića” izraz je
modernih demokratskih shvaćanja
mladoga hrvatskog društva.
Neka izdanja djela
Smrt Smail-age Čengića
1980.
1949.
1904.
1922.
1922.
1870.
Omot audio knjige
Glas Dubravko Sidor
 Spjev Smrt Smail-age
Čengića je najprevođenije
hrvatsko djelo.
 Prevedeno je na pedesetak
jezika, između ostalog, na
mađarski, armenski, poljski,
ruski, albanski, engleski,
talijanski, švedski, latinski,
esperanto, a prevodili su ga
istaknuti strani prevoditelji i
hrvatski iseljenici.
 Ovo izdanje objavljeno je
1985. godine u Čileu, a
sadrži i usporedni tekst
hrvatskog izvornika.
Zanimljivost
 Manje je poznata povijesna
činjenica da je Dedaga Čengić,
sin Smail-age Čengića, koji je
tada imao 18 godina, osvetio
očevu smrt.
 Naime, Dedaga Čengić je
skupio vojsku u siječnju 1841.
godine i potukao Drobnjake i
Moračane, posjekavši 170 glava
i popalivši više sela u Crnoj Gori.
Dedaga Čengić
Jezikoslovni rad
 Mažuranić je vjerovao
da je hrvatski jezik
izvanredno prikladan za
pjesništvo, ali premalo
razvijen za uporabu u
gospodarstvu i znanosti
pa je 1842. godine
objavio Njemačkoilirski slovar u suradnji
s Jakovom Užarevićem.
Jakov Užarević
Njemačko-ilirski slovar
 Ovaj rječnik u filološkoj se
znanosti drži prvim modernim
hrvatskim rječnikom u 19. st.
 Sadrži oko 40 000 riječi i oslanja
se na starije hrvatske rječnike
poput Mikaljina, Stullijeva,
Karadžićeva i dr.
 Rječnik posjeduje obilje
novotvorenica koje su ušle u
svakodnevnu uporabu.
 Hrvatski dio u rječniku pisan je
latinicom, a njemački goticom
Gotica
Iz predgovora
Njemačko-ilirskom rječniku
 Duh nemačkoga jezika različit je jako od
duha ilirskoga jezika. Što nemas kadkada
kaže jednom reči, to mi nemoremo neg s
više; a što mi često jednom reči izgovorimo,
tomu treba u njega kadgod i tri i četiri. A to
se još većma ukazuje u frazah, u poslovicah
itd. S toga nastojasmo, da i u tom razliku
između ova dva jezika pokažemo, u koliko
nam biaše moguće. U obće nastojali smo
prevodit ne samo gole reči, nego i duh od
jezika.
Primjeri iz
Njemačko-ilirskoga rječnika
 Kako bi preveo pojedine
njemačke pojmove, skovao je
hrvatske pojmove za mnoga
područja gradske civilizacije i
time utro put Bogoslavu
Šuleku i njegovom Rječniku
znanstvenoga nazivlja iz
1874. g.
 Mažuranić je primjerice otac
riječi: računovodstvo,
nosorog, sladoled,
veleizdaja, velegrad ili izraza
tržišno gospodarstvo.
Bogoslav Šulek
Književno obiteljsko stablo
Ivana Mažuranića
VLADIMIR MAŽURANIĆ
pravnik i povjesničar
Autor djela
Prinosi za hrvatski
pravno-povijesni rječnik
MILUTIN
MAŽURANIĆ
VLADIMIR FRAN
MAŽURANIĆ
IVANA
BRLIĆ - MAŽURANIĆ
Priče iz davnine;
Čudnovate zgode
Šegrta Hlapića
Djelo: Život
Matije Mažuranića
Djela: Lišće;
Od zore do mraka
ANKA
MAŽURANIĆ
IVAN MAŽURANIĆ
ANTUN MAŽURANIĆ
Djelo:
Temelji ilirskog i
latinskog jezika
(1814 – 1890)
Autor spjeva
Smrt Smail-age Čengića
MATIJA MAŽURANIĆ
Autor putopisa:
Pogled u Bosnu
IVAN MAŽURANIĆ (otac)
sudac u Novom Vinodolskom i
MARIJA IVIĆ (majka)
Villa Ružić u
Rijeci
Matilda Ružić, praunuka
Ivane Brlić-Mažuranić
 U Villi Ružić u Rijeci nalazi se spomenička knjižnica
Ivana Mažuranića.
 Naime, knjige su osim Ivana Mažuranića sakupljali Antun
Mažuranić i Matija Mažuranić.
 Osim knjiga, u Villi Ružić nalaze se i još neki drugi
predmeti koji su pripadali Ivanu Mažuraniću.
Novica Cerović
Među njima treba istaknuti prstenje Smail-age Čengića
koje je Ivanu Mažuraniću poklonio crnogorski vojvoda
Đorđe Cerović, sin junaka Novice Cerovića koji je ubio
Smail-agu.
Unutrašnjost Ville Ružić
 Ivan i Antun Mažuranić kupovali
su, dobivali i sakupljali knjige.
 Kada su stvarana dopunska
pjevanja Gundulićevog epa
Osman, crnogorski vladika Petar
Petrović Njegoš poklonio im je
jedan od Gundulićevih rukopisa.
 Za stvaranje rječnika Osmana
dolaze Mažuranići u posjed više
rječnika, kao što su Mikaglin,
Stulliev, Della Bellin i
Bellosztenczev Gazophylacium.
 Knjižnica sadrži oko 8000 knjiga
većinom iz 19. st.
 Mažuranići su bili u
posjedu i nekih
periodičnih izdanja kao
što su Danica ilirska,
odnosno Novine
Horvatzke te jedne od
najstarijih hrvatskih
novina koje su početkom
19. stoljeća u dvojezičnoj
verziji izlazile u Zadru pod
nazivom Kraglski
Dalmatin, odnosno
Il regio Dalmata.
Za one koji žele
znati više
 U video prilogu o Villi Ružić,
uz stručno vodstvo, možete
doznati puno o spomen zbirci
Mažuranić – Brlić – Ružić
jer su sve tri obitelji ostavile
dubok trag u povijesti
hrvatskoga naroda.
Unutrašnjost Ville Ružić
 Snimka se nalazi na
youtubeu.
25,10 min.
Znanstveni zbornik o Mažuraniću
 2011. godine objavljen je
Zbornik pod nazivom Ivan
Mažuranić i Crna Gora.
 Na Zborniku od čak 860 stranica
radilo je nekoliko naučnika, a
urednik mu je prof. dr. sc.
Milorad Nikčević.
 Zbornik je nastao kao rezultat
velikog istoimenog savjetovanja
što je u organizaciji crnogorskih i
hrvatskih kulturnih, obrazovnih i
državnih ustanova održan u
Cetinju 2009. godine.
Mažuranić kao inspiracija
 Djelo Jakova Gotovca
Rizvan – aga op. 19 je
pjesma rugalica za bariton i
orkestar koja je nastala prema
djelu Smrt Smail-age Čengića
Ivana Mažuranića.
Jakov Gotovac
 To je pjesma vojvode Bauka
kojemu je Smail – aga u
Haraču naredio da ga proslavi
pjevajući o njemu na guslama,
a Bauk mu otpjeva pjesmu o
junaku koji kasnije pogiba.
Mažuranićev utjecaj
na likovne umjetnike
 Grafička mapa (24 grafika)
objavljena je 1990. godine
u ediciji Biškupić pod
nazivom
Sjaj baštine: Hommage á
Ivan Mažuranić 1814. 1890. djelo je naše
istaknute akademske
slikarice Dubravke Babić
s popratnim tekstom Ive
Frangeša.
Dubravka Babić
Kako se Republika Hrvatska odužila ili odužuje
Ivanu Mažuraniću
 Danas se njegov lik nalazi na
novčanici od 100 kuna.
 Spomen bista postavljena je u
parku Zrinjevac u Zagrebu.
 Ove je godine u
knjižnici Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti
predstavljena prigodna
poštanska marka s likom Ivana
Mažuranića, objavljena u seriji
maraka Hrvatske pošte
Znameniti Hrvati povodom
200. godišnjice rođenja
hrvatskog bana, političara,
pjesnika i jezikoslovca.
Rad Rudolfa Valdeca
iz 1911. g.
Zahvaljujem na
pozornosti
i
…vjerujmo u Hrvatsku,
u njezinu prošlost,
u njezinu sadašnjost i
u njezinu budućnost...
Ivan Mažuranić