Transcript Razvoj brodskih pogonskih strojeva

Razvoj brodskih pogonskih
strojeva
Mirko Grljušić
Udruga pomorskih strojara Split
Split, 02. ožujka, 2011.
Pogon na jedra


Povijest plovidbe stara je koliko i ljudski rod. Čovjek je zaplovio najprije na kakvom trupcu, pa
splavi, a tek kasnije došao na misao da izdubi čamac i izradi vesla.
Prvi narod za koji se zasigurno zna da se bavio brodogradnjom i pomorstvom bili su Egipčani, što
potvrđuju reljefi na egipatskim spomenicima iz doba 4000 godina prije Krista. Plovili su po rijeci
Nil, ali i po moru sve do Cipra i Krete. Izumili su jedro pa čak i kormilo koje se sastojalo od dva, tri
ili četiri oveća vesla.
Trgovački brod drevnog Egipta 2550 god. prije Krista
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Pogon na jedra


Prvim istinskim pomorcima smatraju se Feničani, koji su se usudili ploviti i
otvorenim morem.
Tijekom 3. stoljeća prije Krista stvorili su Rimljani na Apeninskom poluotoku moćnu
državu. Svoje brodove počeli su graditi po uzoru na jednu veliku i tešku kartašku
penteru. Kasnije su ove teške brodove zamijenili novim tipom broda, liburnom. Taj
su tip broda Rimljani preuzeli od vještih brodograditelja i pomoraca, ilirskog
plemena Liburna s naše obale Jadrana. Liburna je najbolje opisani brod antike.
Model rimske Liburne
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Pogon na jedra
Kliper “Ship Lighting”
Tisućama godina koristio se pogon na jedra i u 19. stoljeću doživio je svoj
vrhunac i pad. Sredinom 19. stoljeća Amerikanci na pacifičkoj obali grade
vrlo brze brodove dugog i vitkog trupa s jedriljem svih vrsta: brikova, škuna
i križnjaka. Tako je nastao najsavršeniji tip jedrenjaka - kliper, koji je
postizavao maksimalne brzine i do 17 uzlova, a uz povoljne vjetrove
prelazio je velike udaljenosti s prosječnom brzinom i do 13 uzlova.
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Parni stapni stroj

Začetnik industrijske revolucije Thomas Newcomen (1663-1729) je u Tiptonu, Staffordshire 1712.
konstruirao prvi parni stroj koji je radio u praksi. James Watt rođen 19. siječnja 1736. godine u
Greenock-u Škotska, izumio je značajno usavršeni parni stroj s ekspanzijom pare u cilindru i
automatskim razvodom koji je imao kondenzator i uređaj za isisavanje zraka i kondenzirane pare.
1769. godine patentirao je svoj parni stroj koji je za osiguranje broja okretaja imao centrifugalni
regulator. 1781. izrađuje prvi stroj kojemu je izlazni pogon bio rotacijski. Time se pojavljuje
mogućnost brodskog strojnog pogona.
Watt-ov parni stroj iz 1788. god
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Parni stapni pogon
 Prvi brodovi na parni pogon bili su William Symington-ov remorker s krmenim
lopatičnim kolom "Charlotte Dundas" na kanalu Forth & Clyde u Škotskoj
1802. godine i Robert Fulton-ov "Clermont" koji je plovio rijekom od New
York-a do Albany-ja od 1807. godine.
 Istovremeno započinje uvođenje željezne konstrukcije trupa.
Fulton-ov parni brod Clermont
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Parni stapni pogon


Prvi parobrod koji je prešao Atlantik isključivo strojevima bio je "Great Western", 1838. godine.
Brod je imao 1320 t dužine 72 m i pogonski parni stroj od 300 kW. Konstruirao ga je i sagradio
britanski inženjer, po ocu francuskog porijekla, Isambard Kingdom Brunel. "Great Western" je
potrošio svega tri četvrtine zaliha ugljena na brodu, raspolagao je s dovoljno tovarnog prostora i
snažnim pogonom koji je jamčio doseg za prekooceansku plovidbu, a istovremeno je imao mjesta
za putnike.
U to vrijeme dolazi do praktične primjene brodskog vijka koji je posebno za pomorske brodove
bio mnogo pogodnji od osjetljivih i glomaznih bočnih kotača. Prvi brod s brodskim vijkom kao
propulzorom bio je engleski trgovački brod "Archimedes", a koji je zaplovio 1839. godine.
SS Great Western
Skica Resselovog vijka
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Parno turbinski pogon
Brzi razvoj broda započet u 19. stoljeću nastavlja se još intenzivnije u 20. stoljeću.
Englez Charles Parsons konstruira prvu brodsku parnu turbinu i 1897. godine sa
brodom "Turbinia", kojeg je također sam konstruirao, postiže i za današnje relacije
izuzetnu brzinu od 34 uzla.
Turbinia - prvi brod pogonjen parnom turbinom
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Diesel motor
 Izumom motora s kompresijskim
paljenjem kojeg Rudolf Diesel
patentira u veljači 1892. i
studenome 1893., započinje razvoj
ovog jedinstvenog motora između
1893. i 1897. godine u tvornici
Maschinenfabrik Augsburg uz
financijsku pomoć Fried. Krupp iz
Essena.
 U veljači 1897. uspješno je predan
jednocilindarski Diesel motor snage
17.8 KS pri 154 min-1 pri punom
opterećenju. Pri ovom opterećenju
motor je imao ukupnu efikasnost
od 26.2% što je bilo dvostruko više
od najboljih parnih stapnih strojeva
u to doba.
Prvi Diesel motor pušten u probni rad
26.06.1895.
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Diesel motorni pogon

Prvi brod pogonjen Diesel motorom bio je ruski tanker "Vandal" dug 75 m s tri brodska
vijka. Brod je bio u vlasništvu tvrtke Nobel Petroleum Co. iz Sankt Peterburga a plovio
je rijekom Volgom i Kaspijskim morem. Prvo putovanje bilo je u proljeće 1903. Tri
trocilindarska Diesel motora isporučila je na jesen 1902. Ludwig Nobel Machine Co.
također iz Sankt Peterburga. Isporučeni motori razvijali su 120 KS pri 250 min -1 i
omogućili plovidbu "Vandala" brzinom do 8 uzlova. Budući da motori nisu bili
reverzibilni, pogonili su DC generatore od 87 kW pri 500V, koji su proizvedenu
električnu energiju isporučivali elektromotorima snage 75 kW svaki, spojenih na
propelerne osovine. Dakle, radilo se o Diesel električnom pogonu.
Ruski riječni tanker Vandal prvi brod na Diesel motorni pogon
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Diesel motorni pogon

MS "Selandia" 6800 tdw je bio prvi oceanski brod na Diesel pogon, zaplovio je u veljači
1912. godine s dva Burmeister & Wain osam cilindarska motora, svaki s 1250 bhp.
Krenula je na svoju službu Danska – Daleki istok da bi uvjerila brodarske kompanije u
ekonomičnost i pouzdanost Diesel motorne propulzije za brodove oceanske plovidbe.
Oba 4-t motora s križnom glavom tog broda s dva propelera, trošila su dnevno 10 do
12 tona gorivog ulja. Parni brod jednake veličine trošio je 40 do 45 tona ugljena
dnevno.
MS Selandia prvi oceanski brod na motorni pogon
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Diesel motorni pogon
Prvi B&W Diesel motor DM8150X za MS Selandia
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Turbinski pogon
 Prvi brod pogonjen plinskom turbinom je topovnjača "MGB 2009", 1947.
godine u Velikoj Britaniji.
 1954. godine zaplovila je i prva podmornica na nuklearni pogon "Nautilus"
izgrađena u USA, gdje se parna turbina pokreće parom dobivenom
isparavanjem vode toplinom iz nuklearnog reaktora.
Nuklearni reaktor tipa PWR u brodskoj propulziji
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Suvremena brodska postrojenja





1903. zaplovio je riječni tanker Vandal, prvi brod na Diesel motorni pogon.
Danas, oko 97% brodova pogoni se Diesel motorima.
Samo najveći LNG tankeri koriste za pogon parne turbine. Zadnjih godina u LNG tankere
uglavnom se ugrađuju dual-fuel Diesel motori.
Samo veoma brzi ferries i moderni cruise vessels ponekad se pogone plinskim turbinama.
(Gore izloženo ne odnosi se na ratne brodove)
Rolls-Royce Marine Spey plinsko turbinski modul
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Razvoj motora s unutrašnjim izg.
Razvoj motora kroz povijest (prof. dr. V. Medica)
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Razvoj motora s unutrašnjim izgaranjem
U razvoju Diesel motora, kao dominantnog primarnog stroja
današnjice, najveću zaslugu imaju izumitelj načela dr. Rudolf
Diesel i tvrtka MAN koja izrađuje prvi uspješni motor. Također,
velike zasluge imaju F. Rundlof koji prvi ostvaruje dvotaktni
Diesel motor, te Alfred Büchi, bez čijeg izuma turbonabijanja,
Diesel motor ne bi mogao konkurirati plinskoj turbini. Uvođenje
međuhlađenja također zaslužuje posebnu pažnju jer značajno
povećava litarsku snagu motora. Ovako visoko efikasan stroj ne
bi bio moguć ni bez izuma visokotlačne pumpe James
McKechnie-ja, te njenog usavršavanja posebice u tvrtki Bosch.
Visoko efikasan rad Diesel motora i čist ispuh pri raznim
opterećenjima, omogućen je u novije vrijeme primjenom
common rail tehnologije i elektronike.
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Diesel motorni pogon - podjela
Po nominalnoj brzini vrtnje Diesel motori se dijele na:
 sporohodne
 srednjehodne
 brzohodne
< 250 min-1
250 - 1 200 min-1
> 1 200 min-1
snage do 97 300 kW
snage do 24 600/35 000 kW
snage do 9 100 kW
 Sporohodni motori su 2-t motori i direktno se spajaju na propelernu
osovinu.
 Srednjehodni i brzohodni Diesel motori su 4-t i uobičajeno se spajaju na
propelernu osovinu preko kopče/reduktora ili kao Diesel električna
propulzija.
 Proizvođači brzohodnih Diesel motora imaju pak svoju podjelu po
brzohodnosti; brzine ispod 1200 min-1 su sporohodni motori (750 ÷ 1200),
od 1200 do 1800 min-1 su srednjehodni motori, a oni iznad 1800 min-1 (do
5500 min-1) su brzohodni.
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Diesel motorni pogon - proizvođači
Ship Power market Low speed engines
Q4/2007 Total volume 38 100 MW
Marine Diesel Power orders June 2005 ÷
May 2006 (for engines > 500 kW)
 Samo tri firme razvijaju sporohodne 2-t Diesel motore: MAN-B&W, Wärtsilä i
Mitsubishi
 Najveći proizvođači 4-t srednjehodnih Diesel motora su: Wärtsilä, MAN,
Caterpillar/MAK, Mitsubishi, MTU, Nigata, Rolls-Royce, Hyundai...
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Sporohodni 2-t Diesel motori
2007. MAN Diesel proizvodi 14K108ME-C najveći Diesel
motor na svijetu. 14 cilindara promjera 108 cm pri 94 rpm
razvijaju snagu od čak 97 300 kW ili 130 000 BHP.
Poprečni presjek 2-t motora
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Srednjehodni 4-t Diesel motori
Wärtsilä W64 4-t srednjehodni Diesel motor
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Brzohodni 4-t Diesel motori


Brzohodni motori su 4-t brzine vrtnje >1200 min-1, ali se često uzimaju > 750 min-1
Kod nas su prisutni: Caterpillar, Cummins, John Deere, MTU, Iveco, Fiat, Yanmar, MAN,
Isuzu, Volvo, Scania, Daewoo Doosan, Perkins, Nany...
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Vrste propelera i propulzije




Danas postoji nekoliko tipova brodskih propulzora koji se međusobno znatno razlikuju po načinu djelovanja,
smještaja na brodu i konstrukcijskoj izvedbi. To su:
vijčani propulzor (propeler) ili brodski vijak
cikloidni ili Voith-Schneiderov propeler
vodomlazni propulzor
zračni turbopropelerni propulzor.
Voith-Schneiderov propeler i vodomlazni propulzor, osim što stvaraju porivnu silu, služe i za kormilarenje
(Steering Propulsion Unit).
Brodski vijak je i dalje dominantan propulzor, ali postoje brojne različite izvedbe. Također, brodski vijak može
biti s nepromjenjivim usponom FPP, ili s promjenjivim usponom krila CPP.
Nadalje, veza propelerne osovine i motora može biti direktna kao što je slučaj kod sporohodnih brodskih
motora, ili preko reduktora, kao što je slučaj srednjehodnih i brzohodnih motora.
Direktan spoj motora i propelerne osovine
Motor – kopča/reduktor – propelerna osovina
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Propelerna propulzija
Propeler u sapnici ( do 5% do 20knts)
Wärtsilä Energopac (2...6%)
Becker Mewis Duct (2...9%)
Propeler s Winglets krilcima ( do 4%)
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Propulzijsko upravljački sustavi
Arneson djelomično uronjeni propeler
Vodomlazna propulzija
Voith-Schneider propulzija
LIPS Modular Thruster
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Visokoefikasna propulzija
Podded CRP
Wing pod machinery
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Izbor propulzora
Prema RENK Symposium 2004
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Tipovi formi brodova
Hidrodinamički uzgon
Hidrostatički uzgon
Aerodinamički uzgon
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Suvremene izvedbe plovila
Lebdjelica – zračni turbopropelerni propulzor
Voith Water Tractor
Katamaran - vodomlazni
USN experimental SLICE (SWATH >)
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Suvremene izvedbe plovila
“Hrvatska” Suezmax Oil Tanker
“Isabella” Car/Passenger Ferry
“Trein Maersk” Container ship
“Split” Handy Bulk Carrier
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Proračun efikasnosti propulzije
ηS  0.995
ηGB  0.97  0.98
ηb  0.40
ηP  0.55
ηT = ηb ∙ ηGB ∙ηS ∙ ηP = 0.4 ∙ 0.97 ∙ 0.995 ∙ 0.55 = 0.21
PT = 0.21 Pfuel u slobodnoj plovidbi (PT = T ∙ vA)
ηT = ηb ∙ ηGB ∙ηS ∙ ηP = 0.4 ∙ 0.97 ∙ 0.995 ∙ 0.4 = 0.15
PT = 0.15 Pfuel u režimu vuče
(PE = RT∙ v)
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Propisi emisija ispušnih plinova s
brodova
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Propisi emisija ispušnih plinova s
brodova
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Propisi emisija ispušnih plinova s
brodova
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Razvoj brzohodnih Diesel motora i
Common Rail






Prva naftna kriza 1973. potvrdila je da je vrijeme
jeftine nafte prošlo. Zbog toga su proizvođači
motora morali razvijati motore što manje
potrošnje pri svim režimima rada.
Većina svjetskih proizvođača Diesel motora
odlučila se za elektronski upravljane motore i
primjenu ubrizgavanja goriva pri konstantnom
tlaku – common rail.
Razvija se elektromagnetsko upravljanje ventilima,
što će omogućiti promjenjivo otvaranje i
zatvaranje ventila i poboljšanu izmjenu radne tvari
u svim područjima rada motora.
Električne instalacije bi trebale priječi na 42V.
Očekuje se daljnje povećanje tlaka ubrizgavanja,
ali veći i promjenjivi tlak prednabijanja.
Moguće je bolje optimiranje omjera zrak/gorivo, a
pokušava se uvesti motor s promjenjivim
kompresijskim omjerom.
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Razvoj 2-t Diesel motora
(Inteligentni motori)
-
Proizvođači velikih 2-t i 4-t motora
također su prišli razvoju motora sa
sustavima elektronske
automatizacije:
precizno ubrizgavanje (common
rail + elektronika)
kontrola rada ispušnog ventila
Prvi takav motor MAN B&W 7S
ME-C ugrađen je na Chemical
tanker “Bow Cecil” Oct, 1998.
Prvi Wartsila RT-flex 58T-B ušao u
pogon Sep, 2001.
7S ME-C prvi komercijalni inteligentni motor
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Razvoj 2-t Diesel motora
(smanjenje NOx emisija)
1 SCR reaktor
2 Zaobilazni vod turbopunjača
3 Osjetnik temperature nakon SCR reaktora
4 El. motori za pomoćne turbo punjače
5 Ubrizgač uree
6 Zaobilazni vod SCR reaktora
7 Osjetnik temperature prije SCR reaktora
8 Dodatna prirubnica na sabirniku ispušnih
plinova
(SCR smanjuje NOx za 85 do 95%)
4NO+4NH3+O2→4N2+6H2O
2NO2+4NH3+O2→3N2+6H2O
NO+NO2+2NH3→2N2+3H2O
Selective Catalytic Reduction
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Razvoj 2-t Diesel motora
(smanjenje NOx emisija)
Recirkulacija ispušnih plinova
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Razvoj 2-t Diesel motora
(smanjenje potrošnje i CO2 emisija)
WHR sustav
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Razvoj 2-t Diesel motora
(smanjenje emisija i potrošnje)
Uvođenje LNG goriva na Container brodove
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Razvoj 2-t Diesel motora
(na prirodni plin)
 Najveći 2-t motori za brodove za
prijevoz kontejnera su ujedno i
najveći motori. Kako bi se smanjile
emisije, razvijaju se 2-t motori na
prirodni plin, koji je veoma čisto
gorivo. Time se smanjuju emisije,
posebice CO2 i SOx.
 Da ne bi došlo do gubitka goriva s
ispirnim zrakom, gorivo se
ubrizgava pri visokom tlaku tijekom
stapaja kompresije. Zapaljenje se
postiže ubrizgavanjem manje
količine MDO u potrebnom
momentu.
Ubrizgavanje prirodnog plina i Diesel pilot goriva
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Primarna energija - Shell Blueprint
U svijetu koji je 2005. godine trošio proračunato 80 miliona barela nafte dnevno, utjecaj svih alternativnih
goriva ostaje na razini jedne kapljice po barelu (1 barel = 159 lit.). Glavni razlog je u visokoj cijeni proizvodnje
alternativnih goriva.
Shell Blueprint





Održivi razvoj
Umjereni porast potrošnje energije
Usklađenost na globalnoj razini
Razvijena nova infrastruktura, CCS
Ekonomski rast uz smanjenje CO2 emisija

Konvencionalna goriva ostaju primarni izvor
energije
Povećanje efikasnosti strojeva
Uvođenje alternativnih goriva: GTL, CTL,
biogoriva, vodik, CNG,…


Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Potrošnja energije u transportu
ExxonMobil: Outlook for Energy
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Goriva – cestovni transport
(Shell energy scenarios)
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Projekcija potrošnje nafte
Potrošnja nafte u svijetu – ExxonMobil’s view
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Budućnost koja dolazi?
Hoće li brodovi budućnosti biti pogonjeni isključivo energijom Sunca?
 MS Turanor PlanetSolar, katamaran izrađen iz ugljičnih vlakana, dužine 31 m,
s 537 m2 solarnih panela efikasnosti 18,8%. Instalirana snaga 93,5 kW, Litij
ionske baterije težine 13 t. Dva el. motora pogone dva propelera iz ugljičnih
vlakana, s 5 lopatica svaki. (Kiel, Njemačka)
 Max. brzina 14 knots, brzina krstarenja 8,5 knots
 Inicijator projekta: Raphaël Domjan
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Budućnost Diesel motora













Diesel motor – 97% u brodarstvu
najefikasniji i najpouzdaniji prime mover u brodskom transportu,
niska potrošnja goriva,
može izgarati tekuća goriva najlošije kvalitete,
sporohodni ne treba reduktor,
održavanje i popravci nisu zahtjevni,
zbog visoke efikasnosti nizak je sadržaj CO2 u ispuhu,
zbog visokih temperatura visok je sadržaj NOx,
kod korištenja goriva visokog sadržaja S, visok je i sadržaj sumpornih oksida,
moguće korištenje B20, sintetičkog Diesela i prirodnog plina (DNV razvija VLCC na LNG),
max. snaga 97 300 kW uz efikasnost od 50%
Plinske turbine se koriste na ratnim brodovima, na veoma brzim trajektima i ponekad na
modernim cruising brodovima.
Koristi goriva visoke kvalitete – skupa goriva.
Premda zahtjeva reduktor, od 2-t Diesel motora lakša je 20×, a od srednjehodnog 4-t motora oko
5×.
Max. snaga brodske jedinice 145 410 kW, na kopnenim turbinama oko 400 000 kW uz efikasnost
40%
Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Budućnost Diesel motora





Parne turbine
parametri 70 bar i 560°C postižu efikasnost do 35% (LNG tankeri)
superkritične parne turbine na kopnu 285 bar i 620°C postižu efikasnost do 46%
razvijaju se superkritične parne turbine 350 bar 700°C s η iznad 50%.
Mogu koristiti bilo kakvo gorivo, uključujući ugljen, tako da dugoročno ih ne treba isključiti iz razmatranja.
Daljnjim razvojem nuklearnog reaktora očekuje se primjena i u trgovačkoj mornarici
Kombinirana plinsko/parna turbinska postrojenja imaju efikasnost od 40 do 47% na brodovima ali zahtijevaju
kvalitetno gorivo. Kopnena Combi postrojenja postižu efikasnost od 60%.


Gorivni članci zbog visoke efikasnosti, tihog rada i čistog ispuha su veoma interesantni (Njemačka ih ugrađuje u
podmornice)
kratkoročno moguća je primjena samo umjesto Diesel agregata + specijalni slučajevi
najpovoljnije su kad koriste vodik kao gorivo (skupo gorivo)
kada rade na druga goriva zahtijevaju reformer postrojenje koje dodatno poskupljuje ali i snizuje efikasnost
postrojenja
kod korištenja Diesel goriva efikasnost im je ispod efikasnosti Diesel motora.
današnja cijena gorivnih članaka je 20× viša od cijene Diesel postrojenja.

Solarni paneli
za proizvodnju el. energije za brodske potrebe, ili kao buster Diesel motoru.



Razvoj brodskih pogonskih strojeva
Literatura
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
11)
12)
13)
14)
15)
16)
17)
18)
Aabo, Kjeld: Large Marine Diesel in Challenging Times – CIMAC Circle, Marintec 2009.
Bonafoux, John: Propulsion System Requirements For High Speed Naval Ship Designs, RENK
Symposium 2004.
Diesel & Gas Turbine Worldwide: 2006 Marine Propulsion Order Survey
Diesel & Gas Turbine Worldwide: 2009 Annual Marine Propulsion Order Survey
ExxonMobil: Outlook for Energy, A View to 2030. Dec 2009. ST-124
Gee, Nigel: Viable Propulsive Power for Future High-Speed Vessels, Ship Propulsion systems 2003
Conference
Gee, Nigel: Recent Trends In the Design of Fast Ships & Boats, International Workshop – New
Challenges in Shipbuilding & Offshore Industries, 20 April 2004.
Gatjens, H., J.: Prime Mover – Are there alternatives to the diesel engine?, Bureau Veritas S.A.,
Hamburg
Grljušić, Mirko: Brodska postrojenja, interna skripta FESB Split, 2009.
Grljušić, Mirko: Motori s unutrašnjim izgaranjem, FESB Sveučilište Split, 2000.
Levander, Oskar: Advanced Machinery Solutions for RoPax Vessels, May 26th, 2004.
Macleod, Duncan: Hydrogen & Future Fuels in a changing world, SHELL, Brač – Oct. 2008.
Mader, H., von Bischopinck, R.: Global Exhaust Emission Legislation for Marine Application, Tognun AG,
Friedrichshafen, 16th July 2010.
Rolls-Royce: Marine Spey for fast ferries, Ref: MP/38/00
Sambolek, Miroslav: Od vesla do Queen Marry II, Brodarski institut, Zagreb
Toivila, Sakari: The future of energy . ExxonMobil’s view, The Ship Supplier, 2.2005.
Wettstein, R.: Ship machinery solutions for environmental friendly ships, W ä rtsilä Seminar Rijeka,
Sep. 24, 2009.
***: A ship powered by the Sun, Marine Log, January 2011.
Razvoj brodskih pogonskih strojeva