Transcript Akuzativ cilja

Indoeuropska perspektiva
sintakse akuzativa u hrvatskom
jeziku
Petra Šoštarić
Filozofski fakultet
Zagreb
sintaksa akuzativa u grčkom
• Direktni objekt: βλάπτω τινά, φεύγω τινά.
• Unutarnji objekt: πόλεμον πολεμεῖν, βαρεῖαν νόσον νοσεῖν.
• Dva akuzativa: διδάσκω τινά τι, ἐρωτάω τινά τι (glagoli koji znače
učiti, opominjati, tajiti, pitati, zahtijevati, oblačiti, svlačiti, lišavati,
zvati, smatrati, birati, činiti, prikazivati se).
• Akuzativ protezanja u vremenu i prostoru: Βασιλεὺς καὶ Ἕλληνες
ἀπεῖχον ἀλλήλων τριάκοντα στάδια.
• Adverbijalni (najčešće srednji rod pridjeva):οὐδέν, πολύ, μακράν,
δωρεάν, πρόφασιν.
• Akuzativ obzira: κάμνω τὴν κεφαλήν.
• Akuzativ cilja: sam, akuzativ je padež cilja samo kod pjesnika, inače
akuzativ s prijedlogom εἰς. ἡ δ' ἄρα Κύπρον ἵκανε φιλομμειδὴς
᾿Αφροδίτη Od. 8.362, ἱκώμεθα δώματα πατρός Od. 6.296).
•
Kod Homera cilj se može izraziti dativom, npr. uz glagol βάλλω.
βαθείῃ δ᾽ ἔμβαλε δίνῃ Od.6.116. Cf. dativ cilja uz glagole kretanja iti
i gręsti u staroslavenskom.
sintaksa akuzativa u latinskom
• Direktni objekt: Scipio Hannibalem vicit.
• Neprelazni glagoli složeni s prijedlozima circum, praeter i trans postaju prelazni:
Circumeo castra.
• Unutarnji objekt (redovito ima uz sebe atribut): acerrimam pugnam pugnare
(etimološka figura), atrocia bella pugnare.
• Dva akuzativa:
a) jedan se tumači kao akuzativ lica, drugi kao akuzativ stvari. Konstrukcija dolazi uz
glagole doceo, celo, rogo, interrogo,posco, reposco, flagito.
b) akuzativ objekta s akuzativom predikata uz glagole koji znače nazivati koga čim,
izabrati koga za što, učiniti koga čim, smatrati koga čim, dati za što, uzeti za što,
pokazati se čim ili kao.
• Akuzativ prostora (izražava dimenzije): pedes trecentos.
• Akuzativ vremena (označava koliko što traje): horas quinque.
• Akuzativ uzvikivanja: Me miserum! O singularem sapientiam!
• Akuzativ cilja: Eo Romam. Eo domum. Exsequias ire. Eo dormitum.
• Akuzativ obzira (tzv. accusativus Graecus) samo kod pjesnika, npr. os umerosque dis
similis. Ablativ je standardni padež obzira (mente validus).
• Adverbijalni: multum valere, nihil, partim.
sanskrt
• cilj (ali nije jedini padež cilja: cilj kojem se teži
najčešće u dativu, cilj koji se dostiže najčešće u
lokativu): nagaraṃ gacchati
• objekt (i neprelazni glagoli mogu postati
prelazni dodavanjem prijedloga ili čak i bez
toga)
• unutarnji objekt
• dva objekta (učiti nekoga nešto, globiti, musti)
• kontinuitet (protezanje) u prostoru i vremenu
• akuzativ srednjeg roda pridjeva = prilog
hetitski
• direktni objekt prelaznih glagola (mogu ga dobiti i neprelazni)
• objekt uz bezlične glagole koji znače bolovanje ili duševna stanja
(npr. strah)
• sekundarni objekt koji može biti predikativan ili partitivna apozicija iz
koje se razvija akuzativ obzira. Često s kauzativima prelaznih
glagola. Iya- = učiniti nešto nečim; takku IR-an našma GEME-an
KIR-šet kuiški wāki „ako netko odgrize nos mladom robu ili robinji“
• figura etymologica: memiyan mema- “reći riječ”, šaštan šeš- “spavati
san”
• akuzativ cilja (postoji uz alativ)
• akuzativ puta (perlativ)- prema nekima samo protezanje u prostoru:
taknaš=at UTU-aš KASKAL-an paiddu „neka zlo ide putem božice
podzemnog svijeta“
• akuzativ protezanja u vremenu i prostoru: adverbijalni akuzativ
*ie akuzativ
•
•
•
•
•
•
direktni objekt
unutarnji objekt (etimološka figura)
dva akuzativa
cilj
protezanje u vremenu i prostoru
adverbijalni
???
• akuzativ obzira?
• DA: grčki, novohetitski, luvijski (latinski –
samo kod pjesnika); NE: sanskrt
(instrumental)
• akuzativ uzvikivanja?
• DA: latinski, latvijski (ali: gen. Tava muḷka prāta; ak.
Tavu muļķi: Ti budalo!); NE: hetitski
osnovne funkcije akuzativa u *ie.
1. direktni objekt -> etimološka figura, 2
akuzativa
2. prostorna orijentacija: protezanje u
prostoru i vremenu, adverbijalni
Meier-Brügger 2003.
Osnovna značenja akuzativa
Pranjković: temeljno je značenje akuzativa
granična direktivnost... predmet služi kao
cilj kretanja ili kakve druge aktivnosti. Taj
cilj se doista i dostiže, što akuzativ čini
pogodnim da bude paže izravnog objekta.
Luraghi: prototipna semantička uloga: cilj,
prostorna orijentacija -> rubna: vremenske
orijentacija, područje
Slavenski jezici (Ivšić)
•
•
•
•
direktni objekt (negativni i partitivni u genitivu)
akuzativ sadržaja (boj biti)
rijedak akuzativ cilja (van)
protezanje u prostoru i vremenu, težina,
vrijednost (težak jednu kilu).
• adverbijalni (stsl. malo, mъnogo)
- akuzativ vremena: bio sam ondje jedan dan/jedan
dan rekne car svojemu najmlađemu sinu (već u stsl.)
• dva akuzativa
• akuzativ odnosa: On
se nešto srdi na me.
Akuzativ u hrvatskom
• direktni objekt
• unutarnji ili tautološki objekt
(muku mučiti)
• objekt uz neprelazne glagole: prefiksacija, sportski
glagoli
•
•
•
•
(trčati maraton, dionicu, kvalifikacije, štafetu...)
predikatni akuzativ: Učinio je djecu janjičare.
dva akuzativa: Učio je djecu matematiku.
vremenski akuzativ – lokalizacija u vremenu: ovu noć/ove noći
akuzativ mjere i cijene (i mjere vremena): Kasniti tjedan dana
• akuzativ s infinitivom: Učini zapaliti Rim.
• načinski u frazeologiziranim konstrukcijama: Idu ruku pod ruku; vrsta
elipse.
Izricanje cilja u hrvatskom
• hrvatski nema akuzativ cilja, iako je cilj prototipna
semantička uloga, a čuva ostale, rubne: protezanje u
prostoru, vremenu koje se razvilo u izricanje mjere i
cijene. Cilj se izražava na više načina:
• Idem mami. - cilj prema kojem se kreće: dativ
(posvjedočeno već u staroslavenskom).
• Idem k mami. - cilj prema kojem se kreće: prijedložni
izraz s dativom.
• Idem kući. Idem doma. – priložno.
• Idem u kuću. - cilj koji se dostiže: prijedložni izraz s
akuzativom.
• Pošalji Ivana po kruh i mlijeko. - cilj koji se dostigne i
uzme
nema ga...
• zbog polisemije padeža?
• prijedložnih izraza?
• jer je očuvano starije stanje s dativom kao
padežom cilja?
• sanskrt, staroslavenski
• Homer: βαθείῃ δ᾽ ἔμβαλε δίνῃ Od.6.116,
σκῆπτρον βάλε γαίῃ Il. 1.145