Transcript - Centar za politološka istraživanja

SOCIOLOŠKA LJETNA ŠKOLA
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Zagreb, 21. rujna 2011.
13-14:30
prof. dr. sc. Anđelko Milardović
Fundamentalizam i fundamentalistički pokreti
Struktura predavanja
DRUŠTVENI KONTEKST FUNDAMENTALIZMA
Modernizacija
POJAM I SOCIOLOŠKA TEORIJA
FUNDAMENTALIZMA
Sekularizacija
Globalizacija
Protumodernizacija
Fundamentalizam
FUNDAMENTALIZAM I
FUNDAMENTALISTIČKI
POKRETI
TIPOVI FUNDAMENTALIZMA
FUNDAMENTALISTIČKI POKRETI
1. Društveni kontekst fundamentalizma
MODERNIZACIJA I PROTUMODERNIZACIJA
Modernizacija. Evolucijska tranzicija iz predmodernih u moderna društva. Temelji se na
racionalnosti i ideji napretka. Tipovi: ekonomska (industrijalizacija, ind. društvo, postind.
društvo, globalno informacijsko društvo), društvena (širenje pismenosti, urbanizacija,
odbacivanje tradicionalnog autoriteta) i politička (odvajanje Crkve od države, uvođenje
demokracije)
Globalizacija. Svekoliko
gospodarsko, tehnološko,
informacijsko, političko i
kulturno povezivanje svijeta
u jednu cjelinu uz pomoć
informacijskih tehnologija
Društvo rizika
Antiglobalizacija
Sekularizacija je izvorno
značila prijenos moći od
Crkve u ruke države, no u
suvremenoj uporabi
označava slabljenje religije
u društvu. Generira religijski
fundamentalizam
Fundamentalistički pokreti
kao radikalni odgovor na
globalizaciju, odnosno
radikalnu modernizaciju
svijeta. Sukob sa Zapadom
2. Pojam i sociološka teorija
2.1. Pojam i obilježja fundamentalizma
Radikalni svjetonazor, antimodernizacijski i antiliberalni pokret koji
brani temeljne religijske ili svjetovne doktrine. Javlja se u svim
religijama
Izvorno se javlja krajem 19. st. u okviru američkog protestantskog
pokreta, kao reakcija na prirodoznanstvena otkrića
Obilježja
Djeluje kao potpuno zatvoren svjetonazor
Suprotstavlja se onima koji ugrožavaja njegove temelje
Uvjerenje u vlastitu autentičnost
Istina se shvaća kao izvjesna (dogmatska svijest)
2. Pojam i sociološka teorija
2.1. Sociološka teorija fundamentalizma
Shmuel N.
Eisenstadt
 Fundamentalizam
kao reakcija na
modernizaciju i
modernost
 Napetosti u programu
moderne
 Racionalnost i
pluralizam vs.
totalizirajuća vizija
 Znanost i istraživanje
prirode vs. teološka
slika svijeta
 Autonomna vladavina
uma vs. dogmatska
vladavina uma
Ulrich Beck
 Fundamentalizam
kao izraz
protumoderne
 Protumoderna kao
“uspostavljena
neupitnost”
 Protumoderna
apsorbira, demonizira i
ušutkava pitanja koja
moderna nabacuje,
servira i osvježava
 Refleksivna
modernizacija
 Rizici
Manuel
Castells
 Fundamentalizam
kao reakcija na
globalizaciju koja
poništava autonomiju
institucija, organizacija
i komunikacijskih
sustava u kojima ljudi
žive
 Reakcija na
umrežavanje i
fleksibilnost koje brišu
granice članstva i
uključivanja,
individualiziraju
društvene odnose
proizvodnje i unose
strukturnu nestabilnost
rada, prostora i
vremena
 Reakcija na krizu
patrijarhalne obitelji
Ernest Gellner
 Fundamentalizam se
najbolje razumije po
onome što odbacuje,
ponajprije modernizam
 Njegova srž je u
doktrini
 Sekularizacija:
moderna društva
“pridaju sve manji
značaj religijskome
vjerovanju i praksi”
 Odgovor je u
fundamentalizmu
 “Ovodobni je
fundamentalizam na
svom vrhuncu u
islamu”
Frank J.
Lechner
 Tip religijskog
tradicionalizma
 Arhaični kulturni
antimodernistički
pokret
 Reakcija na kulturnu
globalizaciju
 Ima globalno
obilježje
Izvori: S. Eisenstadt: Fundamentalizam, sektaštvo, revolucija, Politička kultura, Zagreb, 2004.; U. Beck: Pronalaženje političkog: Prilog teoriji refleksivne
modernizacije, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.; M. Castells: Moć identiteta, Golden marketing, Zagreb, 2002.; E. Gellner: Postmodernizam, razum i religija,
Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.; F. J. Lechner: Global Fundamentalism u F. J. Lechner i J. Boli (ur.): The Globalization Reader, Blackwell, Oxford, 2000.
3. Tipovi fundamentalizma
RELIGIJSKI
SEKULARNI
Evangeličko-protestantski
fundamentalizam u
Americi
Racionalistički
Fundamentalizam u
katolika i pravoslavaca
Politički
Fundamentalizam u
židovskim zajednicama
Fundamentalizam u
islamskim zajednicama
Tržišni
Fundamentalizam različitih
sekularnih društvenih
skupina
3. Tipovi fundamentalizma
3.1. Religijski fundamentalizam
Određenje
Obilježja
Protumodernizam
Glasno zastupanje fundamentalističkih stavova
Ideja poslanja ili posebne misije
Vanjsko prepoznavanje identiteta
Vjerski fundamentalizam je naziv za
različite političke ideologije i pokrete
koji nastoje cjelokupni društveni život
uskladiti s dosljednim tumačenjem
određenog vjerskog nauka (Manuel
Castells).
Postoji samo jedna prava religija, ostale se napada, kao
i sekularizam
Nepogrješivost temeljnih svetih knjiga, proroka,
karizme i vođe, traži se poslušnost
Zakon autoriteta dolazi od Boga
Kontrola ženske seksualnosti – jasna razdjelnica između
žena i muškaraca
Seksualno ponašanje – glavna briga svih
fundamentalista
Česta konvergencija vjerskog fundamentalizma i
nacionalizma
3. Tipovi fundamentalizma
3.1. Religijski fundamentalizam
Određenje
Obilježja
Protumodernizam
Glasno zastupanje fundamentalističkih stavova
Ideja poslanja ili posebne misije
Vjerski fundamentalizam je naziv za različite
političke ideologije i pokrete koji nastoje
cjelokupni društveni život uskladiti s
dosljednim tumačenjem određenog vjerskog
nauka (Manuel Castells).
Vanjsko prepoznavanje identiteta
Postoji samo jedna prava religija, ostale se napada, kao i
sekularizam
Nepogrješivost temeljnih svetih knjiga, proroka, karizme i vođe,
traži se poslušnost
Zakon autoriteta dolazi od Boga
Kontrola ženske seksualnosti – jasna razdjelnica između žena i
muškaraca
Seksualno ponašanje – glavna briga svih fundamentalista
Česta konvergencija vjerskog fundamentalizma i nacionalizma
Sastavljeno prema: M. Castells: Moć identiteta, Golden marketing, Zagreb, 2002.; 10 Characteristics of Religious Fundamentalism,
http://vridar.wordpress.com/2007/06/29/10-characteristics-of-fundamentalism/
3. Tipovi fundamentalizma
3.1. Religijski fundamentalizam
Evangeličko-protestantski fundamentalizam u Americi : obilježja
Sektaški protestantizam kalvinističke provenijencije. Militantno protivljenje modernizmu
Pojava se vezuje uz nadmoćno isticanje scijentističkih, prirodnoznanstvenih u odnosu na teološka i religijska
tumačenja te kao reakcija na napredak s početka 20. stoljeća
Stalan čimbenik na američkoj političkoj pozornici nakon Drugog svjetskog rata
Zbivao se unutar američkog institucionalnog okvira, ali nije imao ambiciju ili snagu zagospodariti njime u
jakobinskom smislu suspenzije pluralnog karaktera društva i slobode
Sedamdesetih postaje blizak s američkom radikalnom kršćanskom desnicom i uklapa se u val američkog
neokonzervativizma
Novi nositelji fundamentalističkih ideja su Pat Robinson, društvo Moralna većina, kao i niz desnokonzervativnih jakobinaca. Posebice su aktivni u vrijeme Reagana, Busha i Busha II.
Institucije: American Center for Law and Justice,
American Council of Christian Churches,
Moral Majority,
World Christian Fundamentalist Association,
ukupno oko 27 organizacija
Sastavljeno prema: S. N. Eisenstadt: Fundamentalizam, sektaštvo i revolucija, Politička kultura, Zagreb, 2004.
3. Tipovi fundamentalizma
3.1. Religijski fundamentalizam
Fundamentalizam u židovskim zajednicama : obilježja
Najprije se javlja u istočnoj Europi kao volja uređivanja
“unutarnje vjerskog i komunalnog života zajednice te
njihova obrednog i simboličkog odnosa s vanjskim
svijetom.”
“Zajedničko im je bilo to što su u ime neke izvorne,
potencijalno fundamentalističke vizije dovodili u pitanje
osnovne simbole glavnih premisa i institucija države Izrael
s tendencijom rekonstrukcije
izvornog židovskog
kolektivnog identiteta (str. 70.).”
Druga faza vezuje se za početak sedamdesetih godina Obilježja ovog tipa fundamentalizma bila je u
ideologizaciji i ukrućivanju tradicije te u “naglašavanju
dvadesetoga stoljeća.
totalitističnijih shvaćanja propisa koji se odnose na
njihove članove te u postavljanju vrlo strogih granica koje
će ih razlikovati od drugih dijelova društva (str.71.).”
Dva trenda kao odgovori ili reakcije na razbijanje
prvobitnog kulturnog cionističkog pokreta, osobito
laburističkog modela koji je u Izraelu prevladavao do
sredine ili kraja
sedamdesetih. Fundamentalistička
reakcija išla je u pravcu ultranacionalističkog cionizma
(Blok vjernih) na Zapadnoj obali i u Gazi. Drugi pravac bio
je ultraortodoksni neocionizam.
Fundamentalističke tendencije pojačale su se i osnažile
nakon izbora 1996. kada su različite političke stranke, od
kojih je većina dobila veći broj zastupnika u Knesetu,
postale važni partneri u novoj vlad koaliciji. Time su
postale kudikamo militantnije nego prije i pokrenule su niz
kampanja kako bi se mnogim javnim sferama u Izraelu
nametnulo vjersko stajalište.
Sastavljeno prema: S. N. Eisenstadt: Fundamentalizam, sektaštvo i revolucija, Politička kultura, Zagreb, 2004.
3. Tipovi fundamentalizma
3.1. Religijski fundamentalizam
Fundamentalizam u islamskim zajednicama: obilježja
Različiti fundamentalistički pokreti javljaju se krajem 19. stoljeća.
Prethode im protofundamentalistički, “obnoviteljski pokreti” kao što su vahabiti, utemeljitelji Saudijske Arabije
U dvadesetom stoljeću dijelovi muslimanske elite odgovorili su na modernizaciju sa Zapada
Tako su se rađali moderni islamski fundamentalistički pokreti, primjerice Muslimansko bratstvo i drugi pokreti u
Pakistanu, Indoneziji, Tunisu i Maleziji.
Tijekom sedamdesetih fundamentalistički pokreti se šire na Iran, Irak, Alžir, Sjevernu Afriku i Europu preko muslimanske
dijaspore. Svakako najvažniji je pokret talibana u Afganistanu koji je utemeljio i talibansku državu (usp. str. 73.).
Pozicija koju fundamentalisti zastupaju u islamu u odnosu na konzervativno učene ljude (uleme) je u tumačenju islama.
Oni odbacuju puko tumačenje i svođenje islama na pet njegovih stupova: 1) vjerovanje, 2) namaz ili 5x molitva dnevno,
3) ramazanski post, 4) zekat ili milodar te 5) hadž ili hodočašće već traže “religiju total”, odnosno islam kao svobuhvatan
način života koji pokriva cijeli spektar ljudske djelatnosti, bila ona individualna, društvena, ekonomska ili politička.
Islam za njih podrazumijeva potpunu predanost i podređivanje svih aspekata ljudskog života Božjoj volji.
Sastavljeno prema: S. N. Eisenstadt: Fundamentalizam, sektaštvo i revolucija, Politička kultura, Zagreb, 2004.
3. Tipovi fundamentalizma
3.2. Sekularni fundamentalizam
Obilježja
Premda je fundamentalizam radikalni odgovor i na sekularizam kao počelo posvjetovljenja svijeta života i
njegova odvajanja od religijskog utjecaja u oblikovanju tog istog, poglavito političkoga , u rodoslovlju i tipologiji
fundamentalizama susrećemo se i sa sekularnim fundamentalizmom.
On naglašava i brani svjetovnost utemeljenu na znanosti i razumu kao apsolutizaciju te promiče isključivanje
religije i religijskog morala kao vrijednosti, naglašavajući njihovu nebitnost i privatnost svakog pojedinca, onda
taj sekularni fundamentalizam provocira i izaziva religijski fundamentalizam.
Možemo reći da ovo što se događa na globalnoj razini poprima obrise “globalnog rata” dvaju fundamentalizama.
3. Tipovi fundamentalizma
3.2. Sekularni fundamentalizam
Pojavni oblici
Obilježja
Racionalistički fundamentalizam
Apsolutizira određena forrmalna, proceduralna načela
spoznaje, a možda i moralna uvjerenja.
Politički fundamentalizam
Uvlači religijske sadržaje u politiku (islamizam,
bušizam, desni radikalizam), vezuje se uz
nasilje/terorizam.
Tržišni fundamentalizam
Apsolutizacija neoliberalizma
Fundamentalizam različitih sekularnih društvenih
skupina
Dogmatska obrana ideoloških i doktrinarnih temelja
Sastavljeno prema: E. Gellner: Postmodernizam, razum i religija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.; S. Sim: Svijet fundamentalizma:
novo mračno doba dogme, Planetopija, Zagreb, 2006.
4. Fundamentalistički pokreti
4.1. Društveni pokreti
Različiti oblici kolektivnog djelovanja, kako u tradicionalnim, tako i u
modernim i suvremenim društvima: modernizacijski i tradicionalni;
materijalistički i postmaterijalistički.
Društveni pokreti s obzirom na promjene
Obilježja. Ciljevi, društvena, interesna osnova, sredstva djelovanja i
organizacija.
Izvor: N. Abercrombie, S. Hill i B. S. Turner: Rječnik sociologije, Jesenski i Turk,
Zagreb, 2008.; A. Harrington i dr. (ur.): Encyclopedia of Social Theory, Routledge,
London i New York, 2006.
4. Fundamentalistički pokreti
4.1. Društveni pokreti
4.1.1. Društveni pokreti s obzirom na promjene
4. Fundamentalistički pokreti
4.1. Društveni pokreti
4.1.2. Određenje fundamentalističkih društvenih pokreta
Reakcija na
modernizaciju, socijalno
otuđenje, relativizam,
promjenu društvenih
vrijednosti i vrijednosni
pluralizam
Obrana religijskih ili
svjetovnih religijskih
temeljnih vrijednosti
Totalitarni karakter
ideologije
FUNDAMENTALISTIČKI
POKRETI
Izvor: Religion und Säkularismus, http://www.creality.ch/pg021.html; Academic dictionaries and encyclopedias.
http://de.academic.ru/; S. N. Eisenstadt: Fundamentalizam, sektaštvo i revolucija, Politička kultura, Zagreb, 2004.
4. Fundamentalistički pokreti
4.2. Eisenstadt i sociološka teorija fundamentalističkih pokreta
PROTESTANTSKI/KRŠĆANSKI
(STARI) POKRETI
IDEOLOGIJA,
TOTALITARISTIČKA,
JAKOBINSKA,
REVOLUCIONARNA
ISLAMSKI (NOVI) POKRETI
STROGO TUMAČENJE SVETIH
TEKSTOVA
FUNDAMENTALISTIČKI
POKRETI KAO MODERNI
PROTUPOKRETI 20. ST.
PROTIV MODERNIZACIJE
ANALIZA POKRETA U
KONTEKSTU DRUŠTVENOG I
POVIJESNOG ISKUSTVA
UTOPIJSKE VIZIJE,
MESIJANIZAM, SEKTAŠTVO I
DOGMATIZAM
4. Fundamentalistički pokreti
4.3. Šira obilježja fundamentalističkih pokreta
Obilježja fundamentalističkih pokreta
Predanost religijskoj istini
Antiprosvjetiteljski/antiliberalni stav
Pozivanje na tradiciju
Protumodernost
Razgraničavanje unutarnjeg čistog od vanjskog
prljavog svijeta
Kultura enklave i ekspanzionističke tendencije,
percepcija o odabranosti
Sotonizacija neprijatelja (vanjskog svijeta)
Nizak prag tolerancije
Monolitno shvaćanje svijeta
Ritualizacija simbola na osobnoj i kolektivnog
razini
Reakcionarni karakter pokreta
Stalna mobilizacija članstva
Monolitnost
Mogu se usporediti s nekim sekularnim
fundamentalističkim jakobinskim pokretima i
poretcima (komunističkim)
Naglašavanje moralnog izbora
Borba protiv zla u suvremenog društvu
Pokreti preuzimaju dijelove programa
modernosti
Sastavljeno prema: S. N. Eisenstadt: Fundamentalizam, sektaštvo i revolucija, Politička kultura, Zagreb, 2004.
•
•
•
•
•
•
•
N. Abercrombie, S. Hill i B. S. Turner: Rječnik sociologije, Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.
U. Beck: Pronalaženje političkog: Prilog teoriji refleksivne modernizacije, Jesenski i Turk,
Zagreb, 2001.
M. Castells: Moć identiteta, Golden marketing, Zagreb, 2002.
S. N. Eisenstadt: Fundamentalizam, sektaštvo i revolucija, Politička kultura, Zagreb, 2004.
E. Gellner: Postmodernizam, razum i religija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.
A. Harrington i dr. (ur.): Encyclopedia of Social Theory, Routledge, London i New York, 2006.
F. J. Lechner: Global Fundamentalism u F. J. Lechner i J. Boli (ur.): The Globalization Reader,
Blackwell, Oxford, 2000.
prof. dr. sc. Anđelko Milardović
voditelj Centra za politološka istraživanja i znanstveni savjetnik u
trajnom zvanju u Institutu za migracije i narodnosti
[email protected]
HVALA!