Transcript Obrana od poplava u Zagrebu Zoran Đuroković, Hrvatske vode

PROVEDBA MJERA OBRANE OD POPLAVA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
KONFERENCIJA
LOKALNA UPRAVA U SUSTAVU ZAŠTITE OD POPLAVA
mr.sc. Zoran Đuroković, dipl.ing.građ.
Zagreb, 4. studenog 2014.
UVOD
• u posljednje vrijeme znanstvenici bez obzira na prijepore o uzrocima, priznaju činjenicu
globalnog zatopljenja i izrazitu dinamiku budućih klimatskih promjena
• prognostički klimatski modeli upućuju i na sve učestaliju pojavu ekstremnih klimatskih
pojava, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini
• iz tog razloga, i u budućnosti se mogu očekivati pojave ekstremnih vrijednosti
temperatura zraka i intenziteta oborina, kao i ekstremno sušnih razdoblja, uz pojave
olujnih nevremena i vjetra razorne snage, te plimnih valova u priobalnom području
• tijekom posljednjeg desetljeća učestale su pojave ekstremnih hidroloških prilika
• posljedica je pojava velikih voda i ekstremnih vodostaja sa poplavama, koje su zaprijetile
ljudskim životima i velikim materijalnim štetama
• samo u posljednjih petnaestak godina, na većem
su području Republike Hrvatske utvrđene
učestale ekstremne hidrološke prilike, koje su
uzrokovale pojave suša 2000., 2003., 2011. i 2012.
godine, ali i pojave poplava 2002., 2004., 2005.,
2006., 2009., 2010., 2012., 2013. i 2014. godine
•
u ovisnosti o intenzitetu ekstremnih hidroloških
prilika i funkcionalnosti sustava obrane od
rijeka Drava - nasip Puščine,
Općina
Nedelišće, studeni 2012.
poplava, bilježe se i velike štete, ponajviše u
poljoprivredi ugrožena su i naseljena mjesta,
infrastrukturni i gospodarski objekti
• ipak, za razliku od mnogih drugih zemalja izbjegnuta su katastrofalne štete u gradskim
i industrijskim područjima
•
poplave – prirodne pojave koje nije moguće u potpunosti spriječiti, ali se stalnim
razvojem sustava obrane od poplava i gradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih
građevina te provedbom mjera obrane od poplava, rizici od poplava mogu se smanjiti na
prihvatljivu razinu
•
poplave – opasnije elementarne nepogode; mogu uzrokovati gubitke ljudskih života,
velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete
•
zbog prostranih brdsko-planinskih područja s visokim kišnim intenzitetima, prostranih
dolina nizinskih vodotoka, velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno ugroženim
površinama, te dijelom zbog nedovoljno izgrađenih zaštitnih sustava, Hrvatska je
prilično ranjiva od poplava
•
analize provedene za potrebe pripreme Strategije upravljanja vodama (NN 91/08)
pokazale da poplave potencijalno ugrožavaju oko 15% državnoga kopnenog teritorija
•
veći dio područja Republike Hrvatske je zaštićen, ali s različitim razinama sigurnosti
r. Dunav, Vukovar, lipanj 2010.
•
sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14) obranom od poplava
upravljaju Hrvatske vode
•
operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od
poplava utvrđena je:
– Državnim planom obrane od poplava (NN 84/10)
– Glavnim provedbenim planom obrane od poplava (Hrvatske vode, veljača 2014.)
– Provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja (Hrvatske vode,
ožujak 2014.)
•
u Hrvatskim vodama pripremaju se planski dokumenti zaštite od poplava predviđeni
Zakonom o vodama - Plan upravljanja rizicima od poplava i Višegodišnji program
gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije
(donosi Vlada Republike Hrvatske)
•
Plan upravljanja rizicima od poplava nakon 2015. godine postat će sastavnim dijelom
Plana upravljanja vodnim područjima
Vuka-Dunav, Vukovar,
lipanj 2010.
•
poplave se događaju i tamo gdje ih nitko ne očekuje
•
•
učestale pojave velikih voda koje premašuju do tada zabilježene maksimume
mnogi zaštitni sustavi nisu dimenzionirani na nove rekordne vodostaje
•
iz tog razloga, Hrvatske vode su pokrenule opsežne aktivnosti za potrebe rješavanja
kritičnih točaka, odnosno rekonstrukcije i dogradnje pojedinih dijelova sustava
obrane od poplava kao i gradnje novih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina za
potrebe daljnjeg razvoja sustava obrane od poplava
rijeka Mura, 2005.
STANJE ZAŠTITE OD POPLAVA
PODRUČJE SAVE
•
primjereno zaštićen samo grad Zagreb (1.000 - godišnje velike vode)
•
ostala područja uz Savu uglavnom nedovoljno zaštićena
•
uzvodno od Zagreba prema slovenskoj granici obrambeni nasipi samo su dijelom
izgrađeni - niski dijelovi šire zaprešićke i samoborske regije ugroženi od poplava
•
nizvodno od Zagreba mnoga područja imaju nižu razinu sigurnosti od potrebne
(nedovršen zaštitni sustav Srednjeg posavlja)
•
postojeći obrambeni nasipi na mnogim mjestima nedovoljno visoki za zaštitu od
ekstremnih velikih voda
•
sustavom Srednje posavlje izravno se štite prostori između Podsuseda i Stare Gradiške,
te prostori uz Kupu nizvodno od ušća Dobre (veliki gradovi Zagreb, Sisak i Karlovac;
odnosno više od milijun stanovnika)
•
sustav Srednje posavlje (redukcija vršnih protoka)
ima ključnu važnost u zaštiti od poplava slavonske
dionice Save nizvodno od Stare Gradiške, te
u zaštiti od poplava u susjednim državama
(Bosna i Hercegovina, Srbija)
•
zaštita od poplava zasnovana na nizinskim
retencijama i prostranim poplavnim površinama
omogućila je zadržavanje ekološki povoljnih
uvjeta - zbog izuzetnih prirodnih vrijednosti dio
zaštitnog sustava Srednje posavlje
proglašen Parkom prirode Lonjsko polje
r. Sava, Bukevje, rujan 2010.
•
na slivovima savskih pritoka zaštitni sustavi nedovršeni ili ih uopće nema
•
ugrožena naselja Hrvatskog zagorja (Krapina i bujični pritoci), grad Zagreb (od
medvedničkih bujica zaštićen samo od 20 do 50-godišnjih velikih voda usprkos
djelomično izgrađenom zaštitnom sustavu od 19 brdskih retencija, naselja u
Hrvatskom pounju (Una), te naselja Požeške kotline (Orljava i bujični pritoci)
•
od bujičnih brdskih voda nedovoljno su zaštićeni i drugi gradovi i naselja na
slivovima Save i Kupe (Ogulin- u zaštiti od poplava važnu ulogu ima
hidroenergetski sustav Gojak)
•
ugrožene su i mnoge poljoprivredne površine i infrastrukturne građevine
•
specifičnost - ugroženost od poplava na zatvorenim krškim poljima Gorskog kotara
i Like
r. Sutla, Gmajna-Risvica, rujan 2010.
r. Lonja -most, rujan 2010.
PODRUČJE MURE, DRAVE I DUNAVA
•
koncepcija zaštite od poplava temelji se na obrambenim nasipima i širokim
inundacijskim područjima uz vodotoke
•
nasipi dovršeni na većem dijelu područja, osim na nekim dionicama uz stara korita
hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava, te na pojedinim dionicama murskih i
dravskih nasipa, kao i uz pojedine manje vodotoke (Vučica, Baranjska Karašica,…)
•
na nekim dionicama postojeći nasipi ne zadovoljavaju svojom visinom i dimenzijama
- potrebna rekonstrukcija
•
izgradnjom i kasnijom rekonstrukcijom Glavnog dravskog nasipa, nasipa DravaDunav i Zmajevac-Kopačevo omogućena je učinkovita zaštita Baranje od velikih voda
Drave i Dunava, te očuvanje širokih poplavnih površina uz ušće Drave u Dunav
•
retencijski prostor Kopačkog rita ima
povoljan utjecaj na prirodni režim voda
u Parku prirode Kopački rit i na zaštitu
od poplava na nizvodnim područjima
uz Dunav
•
problem zaštite od poplava na Dunavu
i donjoj Dravi predstavljaju i pojave
ledostaja koje mogu prouzročiti
ledene poplave (korištenje ledolomaca i
po potrebi eksplozivnih sredstva)
nasip Drava-Dunav (15 km), svibanj 2010.
•
najveći preostali problem zaštite od poplava na području Drave i Dunava
predstavlja veliki broj bujičnih vodotoka koji ugrožavaju naselja i poljoprivredne
površine u Međimurju, Podravini, Slavoniji i Podunavlju (brojne poplave na malim
slivovima u posljednje vrijeme)
•
sustavi zaštite od brdskih voda većim su dijelom dovršeni samo na slivnim
područjima Međimurja i Županijskog kanala, dok na ostalim slivnim područjima
postoje samo pojedinačne regulacijske i zaštitne vodne građevine, koje bez
izgradnje brdskih akumulacija i retencija ne mogu osigurati primjerenu zaštitu
nizinskih dijelova slivova od poplava
p.Klokočevac, Crnac, lipanj 2010.
akumulacija Javorica- Slatina, izgrađena 2007. g.
PRIMORSKO - ISTARSKI SLIVOVI
•
zaštita od poplava vezana uz zaštitu urbanih sredina, turističkih područja, prometnica i
poljoprivrednih površina od bujičnih poplava i odvodnju krških polja
•
u Istri od poplava nedovoljno zaštićeni niži dijelovi Buzeta i Pazina (Mirna i Pazinski
potok), te naselja i poljoprivredne površine u dolinama Mirne, Dragonje i Raše
•
probleme stvaraju i brojne bujice koje ugrožavaju gradove, naselja, prometnice i
poljoprivredne površine na zapadnoj obali Istre
•
na kvarnerskom području opasnost od zatrpavanja vodotoka klizištima (kanjon Rječine
i Vinodolska dolina) koja mogu izazvati poplave većih razmjera
•
mnoge bujice ugrožavaju priobalne gradove Kvarnera i Hrvatskog primorja, te naselja i
poljoprivredne površine na kvarnerskim otocima
•
na ličkom je području od poplava Gacke
i njezinih pritoka nedovoljno branjeno šire
područje Otočca, a od poplava Like i njezinih
pritoka nedovoljno je branjeno šire područje
Gospića i Kosinjsko polje
•
sustav zaštite od poplava na tom području
dijelom je vezan uz funkcioniranje sustava
HE Senj
•
poplave u Lici ugrožavaju i brojne
poljoprivredne površine i infrastrukturne
građevine, a kao specifičnost također se
ističu rizici od poplava na krškim poljima
•
Rječina, Martinovo selo,
listopad 2012.
najvećim dijelom brdske vode s Velebita ugrožavaju naselja i Jadransku magistralu
duž čitavog područja od Senja prema Starigradu Paklenici
DALMATINSKI SLIVOVI
•
zaštita od poplava velikih rijeka Zrmanje, Krke, Cetine i Neretve, zaštita od bujica, te
odvodnja krških polja
•
na slivovima Zrmanje i Krke regulacijski i zaštitni radovi djelomično rađeni na
kraćim dionicama uz vodotoke (zaštita naselja i poljoprivrednih površina)
•
područje Kninskog polja i dalje nedovoljno zaštićeno (postupno se rješava
dogradnjom sustava)
•
značajniji zaštitni i melioracijski sustavi rađeni na krškim poljima zadarskog i
biogradskog zaleđa, Nadinskom blatu, Bokanjačkom blatu i Vranskom polju
(omogućava poljoprivrednu proizvodnju na tim nekad često plavljenim prostorima)
•
zaštita od poplava na slivu Cetine vezana je uz rad hidroenergetskog sustava
čije se građevine dijelom nalaze i na
teritoriju susjedne Bosne i Hercegovine
•
uz Cetinu u Sinjskom polju izgrađeni
obrambeni nasipi (omogućili razvoj
intenzivne poljoprivredne proizvodnje
na tom području)
•
područje delte Neretve posebno ranjivo
od poplava
•
izgrađeni zaštitni i melioracijski sustav
još uvijek nije dovršen
(pojedini dijelovi nedovoljno zaštićeni)
Metković, 2010.
•
najugroženiji su desnoobalni niži dijelovi Metkovića (riješit će se izgradnjom nasipa)
•
neprimjerenom gradnjom u neposrednim zaobaljima Male Neretve spriječeno je
normalno funkcioniranje zaštitnog sustava, što također utječe na porast rizika od
poplava na tom području
•
Mala Neretva više ne može služiti kao oteretni kanal u zaštiti od poplava pa je izvršena
rekonstrukcija ustave u Opuzenu
•
za prilagodbu novoj koncepciji zaštite od poplava u delti Neretve potrebno je
rekonstruirati i dio ostalih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina
•
dalmatinsku obalu od Zrmanje do Prevlake, te dalmatinske otoke ugrožavaju i brojne
neuređene bujice, ali i neprimjerena gradnja kojom su presječeni mnogi bujični tokovi
•
poseban problem je odvodnja krških polja (Rastok, Vrgorsko polje, Imotsko-bekijsko
polje) koja usprkos velikim naporima još uvijek nije adekvatno riješena
DRŽAVNI PLAN OBRANE OD POPLAVA
(Narodne novine 84/10)
•
uređuje:
– teritorijalne jedinice za obranu od poplava
– stadije obrane od poplava
– mjere obrane od poplava (uključivo i preventivne mjere)
– nositelje obrane od poplava
– upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane)
– sadržaj provedbenih planova obrane od poplava
– sustav za obavješćivanje i upozoravanje
– sustav veza
– mjere za obranu od leda na vodotocima
•
na razini Republike Hrvatske ustrojen Glavni centar obrane od poplava (GCOP),
kao središnja ustrojbena jedinica Hrvatskih voda za upravljanje redovitom i
izvanrednom obranom od poplava
•
u GCOP-u se osigurava se središnje upravljanje, glavna koordinacija, te se
uspostavlja sustav veza i obavješćivanja o stanjima obrane od poplava
•
GCOP osigurava stručnu i tehničku potporu glavnom rukovoditelju obrane od
poplava
• sjedište GCOP-a u sjedištu Hrvatskih voda u Zagrebu; u njegovom okviru djeluju i
centri obrane od poplava na razini šest sektora
1.
Mura i gornja Drava - Sektor "A" sa sjedištem u Varaždinu
- obuhvaća područja malih slivova
"Plitvica – Bednja", "Trnava" i "Bistra"
2.
Dunav i donja Drava - Sektor "B" sa sjedištem u Osijeku
- obuhvaća područja malih slivova
"Županijski kanal", "Karašica–Vučica", "Baranja" i "Vuka"
3.
Gornja Sava - Sektor "C" sa sjedištem u Zagrebu
- obuhvaća područja malih slivova
"Zagrebačko prisavlje", "Krapina–Sutla" i "Zelina–Lonja"
4.
Srednja i donja Sava - Sektor "D" sa sjedištem u Zagrebu
- obuhvaća područja malih slivova
"Kupa", "Banovina", "Lonja–Trebež", "Česma–Glogovnica",
"Ilova–Pakra", "Subocka–Strug", "Šumetlica–Crnac", "Orljava–Londža",
"Brodska posavina" i "Biđ–Bosut"
5.
Slivovi Sjevernog Jadrana - Sektor "E" sa sjedištem u Rijeci
- obuhvaća područja malih slivova
"Mirna–Dragonja", "Raša–Boljunčica", "Kvarnersko primorje i otoci",
"Gorski kotar", "Podvelebitsko primorje i otoci" i "Lika"
6.
Slivovi Južnog Jadrana - Sektor "F" sa sjedištem u Splitu
- obuhvaća područja malih slivova
"Zrmanja–Zadarsko primorje", "Krka–Šibensko primorje", "Cetina",
"Srednje dalmatinsko primorje i otoci", "Vrljika", "Matica", "Neretva–Korčula" i
"Dubrovačko primorje"
• Državni plan obrane od poplava utvrđuje i obvezu izrade provedbenih planova
obrane od poplava za 34 branjena područja
• provedbeni planovi utvrđuju operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna
provedba mjera obrane od poplava na terenu
Branjena
područja
Prikaz sektora
i granica
branjenih
područja
Glavni provedbeni plan obrane od poplava
•
na temelju Državnog plana obrane od poplava donose Hrvatske vode
•
dostupan na internetskim stranicama Hrvatskih voda (http://www.voda.hr)
•
Glavnim provedbenim planom utvrđeni su tehnički i ostali elementi potrebni za
upravljanje redovitom i izvanrednom obranom od poplava na vodama I. reda, a
sadrži:
– pregled teritorijalnih jedinica za izravnu provedbu mjera obrane od poplava
(uključujući broj i oznaku dionica i druge potrebne podatke) po branjenim
područjima sektorima i pripadajućih zaštitnih vodnih građevina na kojima se
provode mjere obrane od poplava, odnosno mjere obrane od leda na
vodotocima, vodostaji pri kojima na pojedinoj dionici počinje pripremno
stanje, redovita odnosno izvanredna obrana od poplava i izvanredno stanje,
– kriterije obrane od leda na vodotocima,
– raspored rukovoditelja obrane od poplava i njihovih zamjenika iz Hrvatskih
voda, te pravnih osoba i njihovih rukovoditelja i zamjenika registriranih za
provođenje obrane od poplava, odnosno obranu od leda na vodotocima, kao i
raspored rukovoditelja obrane od poplava iz pravnih osoba koje upravljaju
branama i akumulacijama,
– obveze Državnog hidrometeorološkog zavoda u prikupljanju i dostavljanju
podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorološkim pojavama od
značenja za obranu od poplava,
– upute za izradu izvješća o provedenim mjerama obrane od poplava i
– kartografski prikaz granica branjenih područja.
Normalno stanje
- planiranje i održavanje vodnih sustava i vodnih građevina,
- planiranje i izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja zaštitnih i regulacijskih
vodnih građevina,
- nadzor i čuvanje izgrađenih objekata sustava obrane od poplava,
- osiguranje predviđenog retencijskog prostora za prihvat velikih voda u
višenamjenskim akumulacijama
Pripremno stanje
Pripremno stanje prethodi proglašenju mjera redovne obrane od poplava,
proglašava se kod početka izlijevanja voda iz korita vodotoka u uređenu
inundaciju
- redoviti pregledi stanja ispravnosti regulacijskih i zaštitnih vodnih
građevina,
- redoviti pregledi stanja uređenosti korita vodotoka i drugih voda radi
osiguranja kontroliranog i neškodljivog protoka velikih voda
Redovna obrana
Početak i prestanak redovne obrane od poplava na pojedinim dionicama
vodotoka proglašava rukovoditelj obrane od poplava područja
- uspostava stalne veze s rukovoditeljima obrane od poplava vodnog područja,
- izvođenje interventnih radova na izgrađenim vodnim građevinama i vodotocima,
te hitnih radova na zaštitnim vodnim građevinama i vodotocima u izgradnji,
- uspostava stalnih dežurstava rukovoditelja obrane od poplava dionica,
obrambenih centara i sustava veza
Izvanredna obrana
- uključivanje drugih subjekata u aktivnu obranu od poplava
- Državna uprava za zaštitu i spašavanje (područni uredi)
- regionalna (područna) i lokalna samouprava,
- postrojbe Hrvatske vojske
- policijske i vatrogasne postrojbe, HGSS, Crveni križ,...
- civilna zaštita i drugi gospodarski subjekti
- osnivanje Kriznih stožera radi stalne koordinacije sa svim uključenim
subjektima obrane od poplava
Izvanredno stanje
- poduzimanje mjera u koordinaciji s Državnom upravom za zaštitu i
spašavanje i Kriznim stožerima za otklanjanje neposredne
opasnosti i umanjenje posljedica od poplava
• Izvanredno stanje na zaštitnim vodnim građevinama proglašava
rješenjem rukovoditelj obrane vodnog područja, a u hitnim
slučajevima rukovoditelj obrane područja, po dionicama kada
vodostaji ili protoke dosegnu određenu razinu, odnosno i pri nižim
vodostajima i protocima, ako neposredno prijeti proboj, rušenje ili
prelijevanje zaštitnih vodnih građevina ili je do proboja, rušenja ili
prelijevanja već došlo.
• Izvanredno stanje na branjenom području ugroženom
poplavom proglašava župan, na prijedlog rukovoditelja obrane od
poplava vodnog područja, ako neposredno prijeti proboj, rušenje ili
prelijevanje zaštitnih vodnih građevina, odnosno ako je došlo do
poplava širih razmjera na području.
•
za učinkovitu zaštitu od poplava
neophodna je suradnja svih nadležnih
tijela u sustavu zaštite i spašavanja,
uključujući jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave
i Državnu upravu za zaštitu i spašavanje
koja je prema Državnom planu obrane
od poplava nositelj temeljnih ovlasti na
području zaštite od katastrofa i velikih
nesreća, uključujući one uslijed poplava
Sop Bukevski, rujan 2010.
Čička Poljana, rujan 2010.
•
za organizaciju upravljanja u slučaju katastrofa sve potrebne mjere provodi
nadležna Državna uprava za zaštitu i spašavanje sukladno odredbama Zakona
o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) i Plana zaštite i
spašavanja na području Republike Hrvatske (NN 96/10)
PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA
•
upravljanje rizicima od poplava podrazumijeva sveobuhvatan pristup smanjenju
vjerojatnosti pojave poplava i njihovih mogućih štetnih posljedica na stanovništvo,
gospodarstvo i okoliš
•
objedinjuje elemente predostrožnosti, zaštite, pripravnosti i hitnog djelovanja u
slučaju nailaska velikih voda
•
uz zaštitne mjere na vodotocima i drugim vodama usmjerene na sprječavanje
poplava (okosnica tradicionalnog pristupa u upravljanju poplavama) naglasak se
sve više stavlja na preventivno djelovanje na poplavama ugroženim područjima i na
njihovim slivovima, usmjereno na smanjenje mogućih šteta u slučaju plavljenja
nezaštićenih ili nedovoljno štićenih površina
•
Zakon o vodama predviđa izradu prethodne procjene rizika od poplava za svako
vodno područje (po potrebi i za njegove dijelove)
•
prethodna procjena rizika od poplava obuhvaća:
1. karte (zemljovide) vodnog područja u odgovarajućem mjerilu, s unesenim granicama vodnih
područja podslivova i, po potrebi, priobalnih područja s prikazom topografije i korištenja
zemljišta
2. opis poplava iz prošlosti koje su imale znatnije štetne učinke na zdravlje ljudi, okoliš,
kulturnu baštinu i gospodarske djelatnosti i vjerojatnost pojave sličnih događaja u
budućnosti, koji bi mogli dovesti do sličnih štetnih posljedica
3. procjenu potencijalnih štetnih posljedica budućih poplava za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu
baštinu i gospodarske djelatnosti, uzimajući u obzir topografske, hidrološke i
geomorfološke značajke i položaj vodotoka, uključujući poplavna područja kao prirodna
retencijska područja, te učinkovitost postojećih građevina za obranu od poplava, položaj
naseljenih područja, položaj industrijskih zona, planove dugoročnog razvoja te klimatske
promjene na pojavu poplava
•
na temelju prethodnih procjena rizika od poplava, izraditi će se karte opasnosti od
poplava i karte rizika od poplava za svako vodno područje (po potrebi i za dijelove
vodnih područja i podslivove)
•
karte opasnosti od poplava će sadržavati prikaze mogućnosti razvoja određenih
poplavnih scenarija
• karte opasnosti od poplava za
područje Dunava u Republici
Hrvatskoj (za postojeći sustav
nasipa)
• karte opasnosti od poplava
za područje Dunava u
Republici Hrvatskoj
(bez nasipa)
• karte rizika od poplava će sadržavati prikaze mogućih štetnih posljedica
razvoja tih scenarija
• karte rizika od poplava za
područje Dunava u Republici
Hrvatskoj (za postojeći sustav
nasipa)
• karte rizika od poplava za
područje Dunava u
Republici Hrvatskoj
(bez nasipa)
•
za svako vodno područje (po potrebi za dijelove vodnih područja i podslivove) na
osnovi karata opasnosti i rizika od poplava izradit će se planovi upravljanja
rizicima od poplava
•
planovi upravljanja rizicima od poplava će sadržavati:
– ciljeve za upravljanje rizicima od poplava,
– mjere za ostvarenje ciljeva (uključujući preventivne mjere)
– zaštitu, pripravnost, prognozu poplava
– sustave za obavještavanje i upozoravanje
•
cjeloviti Plan upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj biti će izrađen
do kraja 2015. godine (postat će sastavni dio Plana upravljanja vodnim
područjima)
•
Plan upravljanja rizicima od poplava kontinuirano će se revidirati i novelirati u
šestogodišnjim planskim ciklusima
•
bit će polazište za izradu operativnih planova predviđenih ZOV-om (osobito
višegodišnjih programa gradnje i godišnjih planova upravljanja vodama u dijelu
koji se odnosi na uređenje vodotoka i drugih voda, te zaštitu od štetnog djelovanja
voda)
VIŠEGODIŠNJI PROGRAM GRADNJE REGULACIJSKIH
I ZAŠTITNIH VODNIH GRAĐEVINA I GRAĐEVINA
ZA MELIORACIJE
•
operativni provedbeni program upravljanja vodama u djelatnosti uređenja vodotoka i
drugih voda i zaštite od štetnog djelovanja voda, izrada propisana čl. 37. Zakona o
vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14)
•
utvrđuje: pojedinačne projekte, načine i razdoblja njihove provedbe, sudionike u
provedbi, iznose ulaganja i izvore sredstava te red prvenstva u provedbi
•
izrađuju ga Hrvatske vode sukladno Strategiji upravljanja vodama i Planu upravljanja
vodnim područjima
•
nakon 2015. godine i u skladu s Planom upravljanja rizicima od poplava u dijelu koji se
odnosi na investicije u sustave zaštite od štetnog djelovanja voda
•
time se osigurava postupna usklađenost operativnih programa sa strateškim
opredjeljenjima u upravljanju vodama prihvaćenim na državnoj razini i s preuzetim
standardima Europske unije na području vodne politike, osobito onima iz Okvirne
direktive o vodama i Direktive o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima
•
puna usklađenost planske dokumentacije za uređenje vodotoka i drugih voda i zaštitu
od štetnog djelovanja voda očekuje se nakon donošenja Plana upravljanja rizicima od
poplava 2015. godine
•
program će provoditi Hrvatske vode i ključni je dokument za utvrđivanje i provedbu
kapitalnih projekata zaštite od štetnog djelovanja voda
•
lista prioritetnih projekata biti će izmijenjena, dopunjena i verificirana svake dvije
godine, a značajno revidirana svakih šest godina, naročito nakon donošenja Plana
upravljanja rizicima od poplava 2015. godine
STRATEŠKI I FINANCIJSKI OKVIR
ZAŠTITE OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA
•
Strategijom upravljanja vodama (NN 91/08) je utvrđen strateški cilj zaštite od štetnog
djelovanja voda kojim se predviđa dostizanje funkcionalnosti sustava zaštite od poplava
do razine od oko 87% do kraja 2023. godine i do 100% do kraja 2038. godine (postojeće
stanje - 73% funkcionalnosti na vodama I. reda i 75% funkcionalnosti na vodama II. reda)
•
cilj će se ostvariti postupnom provedbom radova na sanaciji i rekonstrukciji objekata te
realizacijom razvojnih projekata; polovica predviđenih radova obavit će se u razdoblju
do 2023. godine, a druga polovica u razdoblju do 2038. godine
•
procjena potrebnih ulaganja je sljedeća:
– za dovođenje postojećih sustava zaštite od štetnog djelovanja voda u funkcionalno
stanje (sanacije i rekonstrukcije) treba uložiti ukupno oko 7,7 milijardi kuna, od čega
oko 4,5 milijardi kuna u sustav voda I. reda i oko 3,2 milijarde kuna u sustav voda II.
reda; prosječno oko 250 milijuna kuna godišnje,
– za razvojne projekte sustava zaštite od štetnog djelovanja voda treba uložiti ukupno
oko 3,1 milijarde kuna, od čega oko 1,3 milijarde kuna u sustav voda I. reda i oko 1,8
milijarde kuna u sustav voda II. reda; prosječno oko 150 milijuna kuna godišnje,
– za potpuno dovođenje detaljne kanalske mreže u funkcionalno stanje treba uložiti
ukupno oko 1,4 milijarde kuna,
– za redovita održavanja postojećih zaštitnih sustava prema standardima treba ulagati
ukupno oko 915 milijuna kuna godišnje, od čega oko 391 milijun kuna u sustav voda
I. reda i oko 524 milijuna kuna u sustav voda II. reda
Strmec Bukevski,
rujan 2010.
•
•
struktura potrebnih ulaganja u regulacijske i zaštitne vodne sustave za postizanje
strateških ciljeva, pokazuje da omjer potrebnih ulaganja u održavanje, te dovođenje
sustava u funkcionalno stanje i njihov razvoj na godišnjoj razini iznosi oko 70%:30%, čime
se osigurava održivost u upravljanju rizicima od poplava
prema odredbama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (NN 153/09, 90/11 i 56/13),
za financiranje zaštite od štetnog djelovanja voda koriste se namjenska sredstva
prikupljena vodnim doprinosom i naknadom za uređenje voda (uz mogućnost
sufinanciranja iz Državnog proračuna i drugih domaćih i stranih izvora)
OBRANA OD POPLAVA
U 2014. GODINI
•
•
•
•
izrazito kišna godina
gotovo da nije bilo tjedna bez kiše, uključujući i ljetne mjesece
gotovo da nije bilo područja u Republici Hrvatskoj koje nije barem
nakratko imalo problema s viškom vode
loši vremenski uvjeti tijekom cijele godine izrazito negativno su
utjecali i na započete aktivnosti na radovima rekonstrukcije i sanacije
nasipa
•
VELJAČA – Kupa, Sava (Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija)
•
SVIBANJ – Pakra, Ilova, Una, Sava nizvodno od Jasenovca (Požeškoslavonska, Sisačko-moslavačka, Brodsko-Posavska i Vukovarskosrijemska županija)
– velike kiše i poplave u BiH
– rijeka Vrbas 2000 m3/s, rijeka Bosna 4000 m3/s
– nagli porast vodostaja u donjem toku rijeke Save
– DHMZ u Slavonskom Šamcu izmjerio protok rijeke Save od
6000 m3/s
– I.O. i I.S. proglašeni za gotovo 200 km dionica savskih
nasipa od Jasenovca do granice s Republikom Srbijom
– najveći problemi u Županjskoj Posavini zbog puknuća
savskog nasipa
•
KOLOVOZ – opet priprijetile bosanske pritoke Vrbas i Bosna
– Vrbas 1000 m3/s, Bosna 2000 m3/s
– ipak, vodostaj rijeke Save u Županji nije premašio razinu
od +800 cm i bio je za gotovo 4 metra niži od maksimalnog
vodostaja u svibnju
•
RUJAN
 SLIV RIJEKE SAVE
– 2 velika vodna vala rijeke Kupe i 1 rijeke Save
– problemi u Letovaniću zbog puknuća zapuštenog
ribnjačarskog nasipa
– dana 14.9.2014. vodostaj rijeke Kupe u Karlovcu +844 cm
(drugi po veličini u povijesti) – U Karlovcu i okolici slične
slike kao i u veljači
– dana 14.9.2014. vodostaj rijeke Save u Zagrebu +420 cm
(protok 2500 m3/s)
– u narednih 36 sati ova 2 vala moraju se “sudariti” na
području Siska
– ustava Prevlaka i preljev Palanjek u funkciji snižavanja
vodostaja rijeke Save nizvodno od Rugvice do Siska
– problemi na dionicama nasipa u rekonstrukciji
(3 kritične točke: lijevi kupski nasip u Žažini – 500 m, desni
savski nasip kod Letine – 1100 m i lijevi sunjski nasip –
2200 m)
•
RUJAN
 SLIVOVI RIJEKA MURE I DRAVE
– tijekom 12. i 13.9.2014. na području slivova rijeke Mure i
Drave u Austriji i Sloveniji pale su velike količine oborina
(>100 mm)
– nagli porast vodostaja rijeke Mure i Drave
 RIJEKA MURA
– dana 15.9.2014. vodostaj rijeke Mure u Murskom Središću
dosegnuo je maksimum +536 cm (najveći vodostaj u
povijesti, dosadašnji maksimum +506 cm iz 2005. godine)
– protok rijeke Mure od gotovo 1400 m3/s
– nove rekonstruirane dionice nasipa bez problema
podnijele pritisak vode
– problemi na starim dionicama s nedovoljno visokom
krunom nasipa
– na kritičnim dionicama izgrađeni zečji nasipi od vreća
•
•
RIJEKA DRAVA
– na rijeci Dravi formirao se veliki vodni val kakvog nije bilo
od davne 1972. godine
– vodni val Drave je uspješno sproveden kroz dravske HE
– suradnjom HEP-a i Hrvatskih voda postignut je značajan
efekt smanjenja vodostaja rijeke Drave na području Botova
(ostvareni maksimalni vodostaj od +578 cm, što je za 4 cm
manje nego 1972. godine)
LISTOPAD
 SLIVOVI RIJEKA KUPE I SAVE
– nove ekstremne količine oborina i formiranje velikog
vodnog vala rijeke Kupe, Korane, Gline i Une
– ostvareni novi maksimalni vodostaji rijeke Gline i Sunje
– od poplava ugrožen grad Karlovac, Glina, Topusko,
Letovanić, Žažina
KLJUČNI OBJEKTI I KRITIČNE TOČKE SUSTAVA OBRANE OD
POPLAVA SREDNJE POSAVLJE
1
2
1 – preljev Jankomir
2 – ustava Prevlaka
3 – preljev Palanjek
4 – ustava Trebež
5 – Južni nasip
6 – Istočni nasip
7 – ušće Odre
7
3
5
6
4