Određivanje nominalno najvećeg zrna agregata

Download Report

Transcript Određivanje nominalno najvećeg zrna agregata

PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE
Redosled postupaka
- Izbor komponentnih materijala
(na osnovu vrste konstrukcije, sredine u kojoj se gradi i ekonomskih faktora)
- Određivanje nominalno najvećeg zrna agregata (D)
(na osnovu planova oplate i planova armature)
- Izbor konzistencije svežeg betona
(na osnovu projektovane klase betona, planova oplate i planova armature)
- Određivanje količine vode (mv)
(polazeći od usvojene veličine , usvojene konzistencije svežeg betona i
odabrane vrste agregata)
PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE
Redosled postupaka
- Određivanje vrednosti vodocemntnog faktora
(na osnovu projektovane marke betona MB i odabrane vrste, klase cementa)
- Određivanje količine cemetna (mc)
(na osnovu poznatog vodocementnog faktora i poznate količine vode)
- Određivanje količine agregata (ma)
(polazeći od poznate jednačine po apsolutnim zapreminama komponenti,
poznatih specifičnih masa komponenti i pretpostavljene zapremine uvučenog
vazduha)
PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE
Redosled postupaka
- Utvrđivanje granulometrijskog sastava agregata
(vodeći računa o vrsti konstrukcije, projektovanoj klasi betona i dimenzijama
elemenata konstrukcije)
- Sračunavanje učešća pojedinih frakcija agregata
(na osnovu utvrđenog granulometrijskog sastava)
- Proba konzistencije svežeg betona i eventualne odgovarajuće korekcije
sastava
- Izrada uzoraka za prethodna ispitivanja betona
- Korekcija (eventualno) sastava betona
(na osnovu rezultata prethodnih ispitivanja)
- Definitivno usvajanje sastava betona
PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE
Redosled postupaka
K
mv  5 0 (kg / m3 )
D
D – nominalno najkrupnije zrno agregata
Vrednost koeficijenta K0 prema Feret-u
Konzistenija
Rečni pesak i
rečni šljunak
Rečni pesak i
drobljeni šljunak
Drobljeni agregat
(sitan i krupan)
Kruta
≤330
≤350
≤400
Slabo plastična
330-350
350-375
400-430
Plastična
350-370
375-405
430-460
Tekuća
≥370
≥405
≥460
PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE
Utvrđivanje projektovanih svojstava betona
■ Čvrstoća betona fk,28 koju je potrebno laboratorijski potvrditi u toku projektovanja
betonske mešavine treba da bude najmanje jednaka “karakterističnoj vrednosti” čvrstoće
za važeći fraktil od 10%, a ostala svojstva za određenu vrednost povoljnija od
projektovanih.
■ U tom smislu, Pravilnik BAB ’87 preporučuje vrednosti prema dole priloženoj tablici:
srednja čvrstoća pri pritisku betonskih kocki sa ivicama
dužine 20 cm pri starosti od 28 dana
vodonepropustljivost
habanje
otpornost na mraz
otpornost na mraz i dejstvo soli
otpornost na hemijske agense (koroziju)
fk,28≥MBpr + 8 MPa
V≥Vpr + 2 bara
H≤Hpr
M≥Mpr + 50 ciklusa
MS≥MSpr + 5 ciklusa
OK≥OKpr
PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE
Određivanje potrebnog vodocementnog faktora
• Vrednost vodocementnog faktora
mv/mc određuje se na osnovu
prethodno utvrđene 28-dnevne
čvrstoće pri pritisku i odabranih
komponentnih materijala, putem
brojnih empirijskih formula, ili
dijagrama, kao što je, na primer,
priloženi dijagram prema Valcu.
• U okviru slajdova koji slede, biće
pokazano u tu svrhu nekoliko
najčešće korišćenih empirijskih
formula, uz potrebna objašnjenja.
PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE
Određivanje potrebnog vodocementnog faktora
U formuli Beljajeva:
↓
■ fpc – klasa primenjenog cementa
■ k – parametar zavisan od vrste
agregata, kako sledi:
- Rečni:
k=4,0
- Drobljeni: k=3,5
U formuli Ferea za vrednost
parametra k treba uzeti:
● k = 250, za cement PC 32,5
● k = 320, za cement PC 42,5
● k = 390, za cement PC 52,5
Formula Beljajeva:
f k , 28 
f pc
k   
1.5
Formula Ferea:
f k , 28 
k


1    sc
 sv




2
PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE
Određivanje potrebnog vodocementnog faktora
Formula Bolomej - a:
fpc – klasa cementa,
A = 0,55 – 0,65 (u zavisnosti od
MB i granulometrijskog sastava
agregata).
Formula Skramtajev-a:
Za
1

f k , 28  A  f pc
1


 A  f pc (
1

 0,5)
 2,5, tj. :   0,40 :
f k , 28  A1  f pc (
Za
1  0,5
1

 0,5)
 2,5, tj. :   0,40 :
f k , 28  A2  f pc (
1

Kvalitet cementa i agregata
A1
A2
Visok
0.65
0.43
Normalan
0.60
0.40
Nizak
0.55
0.37
 0,5)
■ Nije teško uočiti da je formula Skramtajev-a za slučaj ω ≥ 0,40 isto što i formula
Bolomej-a; drugim rečima, Skramtajev je, praktično, dopunio formulu Bolomej-a i
slučajem kada je ω ≤ 0,40.
PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE
Određivanje količine cementa i agregata
• Količina cementa
m 
mv
m
   mc  v  mv  c  kg / m3
mc

 mv 


• Količina cementa mc sračunava se direktno
na osnovu prethodno određene količine
vode mv i vodocementnog faktora  = mv/mc
• Količina agregata:
ma
 sa

mc
 sc

mv
sv
 
 vš  1 m 3

m m 
ma   sa 1  vš  c  v  kg / m 3
 sc  sv 



• Za određivanje potrebne količine agregata ma,
potrebno je imati prethodno određene
vrednosti sc i sa
(vš = 2 % = 0,02 m3/m3 betona) 

m m 
ma   sa  0,98  c  v  kg / m3
 sc  sv 



• Ukoliko se radi o betonu bez aeranta, za
vrednost vš treba usvojiti 0,01 – 0,03 (1%–3%)
• Provera zapreminske mase svežeg betona:
b = mc + ma + mv (+mad ) [kg/m3]
PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE
Kontrola potrebne količine finih čestica
Količina cementa i zrna agregata manjih od 0,25mm
Najveća frakcija
agregata (mm)
Najmanja ukupna količina
cementa i čestica manjih od
0.25mm (kg/m3)
4-8
500
8-16
425
16-32
350
32-63
300
PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE
Kako utvrditi sastav betona kategorije B.I ?
■ Za beton kategorije B. I prema BAB ’87 nije neophodna napred data procedura
projektovanja mešavine, ali se moraju poštovati uslovi o minimalnim količinama
cementa, kako je to dole pokazano:
Za plastičnu konzistenciju, za D=31,5 mm i za cement PC 32,5:
• MB 10: 220 kg/m3
• MB 15: 260 kg/m3
• MB 20: 300 kg/m3
• MB 25: 350 kg/m3
Za PC 42,5:
- 10%
Za PC 52,5: - 20%
Za D = 16 mm: + 10%
Za D = 8 mm: + 20%
Napomena: Prilikom projektovanja sastava betona kategorije B.I mogu se takođe
primeniti isti osnovni principi kao i kod betona kategorije B.II, uz uslov da se
obavezno poštuju gore navedene minimalne količine cementa (ako se ne vrše
prethodne probe), odnosno bez tih uslova (ako se vrše prethodne probe).
4. Uslovi za svež i očvrsli beton – klase i vrste betona
• Betoni kategorije BII (transportovani, marke>MB25, obavezno sastavljanje
receptura, laboratorijska ispitivanja i kontrola kvaliteta).
• Koristi se četvorofrakcijski agregat (D=31,5mm), osim na mestima nastavaka
betoniranja (D=16mm) u debljini od ~10cm.
• Klasa betona podrazumeva projektovanu marku MB i eventualno dodatna
svojstva.
• Vrsta betona se odnosi na određenu klasu i određeni (identičan) sastav betona.
4. Uslovi za svež i očvrsli beton – klase i vrste betona
• Betoni kategorije BII (transportovani, marke>MB25, obavezno sastavljanje
receptura, laboratorijska ispitivanja i kontrola kvaliteta).
• Koristi se četvorofrakcijski agregat (D=31,5mm), osim na mestima nastavaka
betoniranja (D=16mm) u debljini od ~10cm.
• Klasa betona podrazumeva projektovanu marku MB i eventualno dodatna
svojstva.
• Vrsta betona se odnosi na određenu klasu i određeni (identičan) sastav betona.
• Beton klase A (kod koga je uslovljena samo marka MB XX).
• Beton klase B (kod koga je osim marke MB YY uslovljena i VDP).
- Beton vrste BN (spravljen sa "normalnim“ četvorofrakcijskim
agregatom, D=31.5mm);
- Beton vrste BS (sitnozrni beton spravljen sa trofrakcijskim agregatom,
D=16mm) – koji služi za nastavke betoniranja;
4.2. Izbor komponentnih materijala
• Cement: PC 35 M(S-L) 42.5R “LAFARGE” BEOČIN
• Agregat:
- vrsta i poreklo: “Moravac” rečni agregat
- naziv frakcije: I(0/4), II(4/8), III(8/16) i IV(16/31,5)
- sastav frakcije – dat u okviru proračuna
- maksimalno zrno agregata: D=31,5mm
• Voda:
•Aditiv:
5. Projektovanje sastava betona
5.1. Uvodne napomene
• Za obezbeđenje zahtevanog kvaliteta odgovorna je fabrika betona (atesti za
cement i agregat, recepture i dokazi o kvalitetu betona).
• Naglasiti da li se radi o pumpanom betonu ili o klasičnom (ugrađivanje putem
krana).
• Odrediti ciljnu konzistenciju svežeg betona.
• Usvojiti ciljnu granulometrijsku krivu mešavine agregata (ordinate Y na sitima
d=4, 8 i 16 mm).
• Projektovati sastave betona klasa-vrsta A, BN i BS.
5. Projektovanje sastava betona
5.2. Sastavi pojedinih klasa-vrsta betona
• Za svaku od usvojenih klasa-vrsta treba sprovesti poseban proračun recepture
(kombinovano: tekst+proračun).
• Pre proračuna, treba prvo navesti koja su predviđena svojstva betona
(projektovana MB, konzistencija – mera sleganja, vrste usvojenih materijala –
cement, agregat, voda, aditivi).
• Specifične mase komponenti.
Određivanje količine vode
Određivanje količine cementa i vodocementnog faktora
Određivanje količine agregata i
zapreminske mase svežeg ugrađenog betona
Određivanje količine agregata po frakcijama
NAPOMENE
• Ceo postupak sastavljanja recepture treba uraditi za betone klasa-vrsta: A i BN.
• Za beton vrste BS nije potrebno raditi ceo proračun (isti je kao za BN). Treba
samo uraditi proračun novih količina komponentnih materijala (u 1m3) i nove
zapreminske mase, koje se dobijaju nakon izostavljanja frakcije IV iz betona BN.