Transcript KRICKA
"Potencijal proizvodnje biomase i
bioenergije iz poljoprivrede u Hrvatskoj"
Prof. dr. sc. Tajana Krička
Agronomski fakultet
11. studeni 2014.
Konferencija - Snaga hrvatske hrane
Osijek 2014
Stanje hrvatske poljoprivrede
Stanje naše poljoprivrede sada je nepovoljno:
• nemamo potrebnu ukupnu proizvodnju,
• nemamo proizvodnju raznolikih proizvoda,
• ne koristimo 38% obradivih površina,
• imamo negativnu bilancu u međunarodnoj razmjeni
hrane od 1993. (deficit 800 milijuna do 1,2 milijarde
USD).
• uvoz voća i povrća iznosi oko 50% ukupne domaće
potrošnje, govedine oko 60%, svinjetine 40%....
Istodobno:
Hrvatska ima povoljne prirodne uvjete za
poljoprivrednu proizvodnju.
Struktura ukupnih površina Hrvatske
Površine
ha
%
Ukupne površine
5,662.031
100,00
Poljoprivredne površine
2,955.728
52,20
Šumske površine
2,586.294
45,68
Površine pod vodom
64.391
1,14
Površine naselja
55.618
0,98
Mogućnost korištenja površina koje se
sada ne obrađuju
Površine
ha
Ukupno poljoprivredne površine
2,955.728
Poljoprivredne površine pogodne za uzgoj
2,149.080
Trajno nepogodna tla za uzgoj u poljoprivredi
806.648
Poljoprivredne površine koje se obrađuju
1,316.010
Poljoprivredne površine koje se ne obrađuju
833.070
Prijedlog površina za uzgoj energetskih usjeva
(proizvodnja biogoriva)
300.000
OBRADIVE POVRŠINE
Hrvatska
Europa
Afrika
Azija
0,47 ha/stanovniku
0,38 ha/stanovniku
0,27 ha/stanovniku
0,14 ha/stanovniku
Ratarska proizvodnja u RH nekad i danas
Godina
Požnjevena
površina (ha)
Proizvedeno (t)
PŠENICA
1980.
342.000
1.120.080
1988.
317.000
1.434.248
2000.
236.000
1.032.085
2010.
168.507
681.017
2012.
186.949
999.681
KUKURUZ
1980.
469.000
1.941.600
1988.
511.000
2. 003.682
2000.
389.000
1,526.167
2010.
296.768
2.067.815
2012.
299.161
1.297.590
Godina
Požnjevena
površina (ha)
Proizvedeno (t)
SUNCOKRET
1980.
9.950
19.190
1988.
22.403
53.973
2000.
25.715
53.956
2010.
26.412
61 789
2012.
33.534
90 019
SOJA
1980.
1 530
2 520
1988.
24 284
48 941
2000.
47 484
65 299
2010.
56 456
153 580
2012.
54 109
96 718
Povrćarska proizvodnja u RH nekad i danas
Godina
Požnjevena
površina (ha)
Proizvedeno (t)
KRUMPIR
1980.
83 716
623 010
1988.
77 927
548 925
2000.
65 232
553 712
2010.
10 950
178 611
2012.
10 232
151 278
GRAH
1980.
7 427
23 630
1988.
8 605
18 431
2000.
6 511
9 928
2010.
1 276
1 641
2012.
788
472
Povrćarska proizvodnja u RH nekad i danas
Godina
Požnjevena
površina (ha)
Proizvedeno (t)
KUPUS I KELJ
1980.
10 861
135 580
1988.
10 943
130 663
2000.
9 679
112 025
2010.
1 406
36 597
2012.
1 066
23 093
RAJČICA
1980.
5 526
46 980
1988.
5 490
53 503
2000.
6 634
69 555
2010.
499
33 648
2012.
448
25 418
Voćarska proizvodnja u RH nekad i danas
Godina
Broj stabala ('000)
Proizvedeno (t)
JABUKA
1980.
3.066
72.620
1988.
3.746
77.362
2000.
4.527
81.339
2010.
6.599 (površina ha)
106.865
2012.
5.980 (površina ha)
44.765
ŠLJIVA
1980.
7.489
49.340
1988.
7.217
42.830
2000.
6.158
39.857
2010.
5.887 (površina ha)
40.901
2012.
5.542 (površina ha)
15.047
Voćarska proizvodnja u RH nekad i danas
Godina
Broj stabala ('000)
Proizvedeno (t)
KRUŠKE
1980.
1.260
10.890
1988.
1.560
14.621
2000.
1 392
10 081
2010.
1 414 (površina ha)
3.308
2012.
1 060 (površina ha)
1.230
MASLINA
1980.
3.682
7.480
1988.
3.458
16.413
2000.
3.365
16 215
2010.
17.096 (površina ha)
38 001
2012.
18.100 (površina ha)
50.945
Stočarska proizvodnja u RH nekad i danas
Godina
Goveda
Svinje
Konji
Ovce
Perad
1981.
969.000
1.731.000
98.000
725.000
15.280.000
1982./1984.
976.000
2.095.000
98.000
751.000
17.102.000
2000.
427.000
1.233.000
11.000
528.000
11.256.000
2010.
444.000
1.231.000
19.000
630.000
9.470.000
2012.
452.000
1.182.000
20.000
679.000
10.161.000
Što sada treba činiti, odnosno,
koji cilj treba ostvariti?
- Stjecati sustavno, ali ubrzano, uvjete za stvaranje uspješne
poljoprivrede,
- Ostvariti veću proizvodnju raznolikih proizvoda
po konkurentnim cijenama.
Kako ciljeve ostvariti?
U svrhu ostvarivanja ciljeva potrebno
je činiti više mjera:
CILJEVI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Nastaviti okrupnjavanje poljoprivrednih
gospodarstava i ostvariti veću obradivost površina
Stabilizirati poljoprivrednu proizvodnju
Šira primjena navodnjavanja
Razvoj ekološke poljoprivrede
Proizvodnja tradicijskih proizvoda
Potpore u poljoprivredi
Proizvodnja/zbrinjavanje biomase i biogoriva
Značaj fosilnih goriva s povijesnog gledišta
17
Značaj fosilnih goriva s povijesnog gledišta
Za potrebe proizvodnje u poljoprivredi i šumarstvu te
transporta se do početka 20. stoljeća trošilo približno
30 do 35% obradivih površina.
18
Kratkoročno predviđanje
Za potrebe proizvodnje biomase i biogoriva od 2010.
do 2020. godine svaka država treba odrediti kvote
obradivih površina.
19
LAV – predstavlja jaku ulogu vlade, zajedno s
suradnjom i dobrom integracijom javnog i privatnog
(domaće i međunarodno)
ŽIRAFA – predstavlja minimalni utjecaj vlade, ali s
stupnjem suradnje i integracije javnog i privatnog
(domaće i međunarodno).
uskom
sektora
visokim
sektora
SLON – predstavlja jako angažiranu vladu u energetskoj
politici, sa slabom suradnjom i integracijom javnog i privatnog
sektora.
LEOPARD – slabo angažiranje vlade u kreiranju energetske
politike i slaba povezanost javnog i privatnog sektora.
Obnovljivi izvori energije
Od ukupne potrošnje obnovljivih izvora energije
približno 2/3 je dobiveno iz poljoprivredne i šumske
biomase.
22
Poljoprivredna biomasa
◦ poljoprivredne kulture (uljana repica, suncokret, soja,
šećerna repa, pšenica, kukuruz),
◦ ostaci i otpad iz bilinogojstva (slama, kukuruzovina,
ostaci pri rezidbi voćarskih kultura i vinove loze),
◦ otpad iz stočarstva i stajski gnoj,
◦ ostaci i otpad iz proizvodnje i prerade poljoprivrednih
sirovina u prehrambenoj industriji.
◦ Energetski nasadi (Miscanthus x giganteus, Sudanska
trava, Arundo donax, brzorastuće vrbe i topole)
23
Proizvodnja obnovljive energije iz
poljoprivredne biomase
Biogoriva prve generacije (iste sirovine kao i za
proizvodnju hrane),
Biogoriva druge generacije i ostala goriva (otpad i
lignucelulozni materijal),
Biogoriva treće generacije (alge).
24
Europa 2000. g. – I. generacija biogoriva
I. generacija biogoriva
Biogorivo
Specifično ime
Sirovina
Proces proizvodnje
Bioetanol
Konvencionalni bioetanol
Šećerna repa,
zrno žitarice
Hidroliza i
fermentacija
Biljno ulje
Čisto biljno sirovo ulje
Uljarice
Hladno prešanje /
Ekstrakcija
Biodizel
RME – metilni ester repičinog
ulja
FAME/FAEE – metilni/etilni
ester masnih kiselina
Uljarice
Hladno prešanje+
transesterifikacija
Biodizel
Biodizel iz otpadnog jestivog
ulja (FAME/FAEE)
Otpadno ulje
Transesterifikacija
Bioplin
Pročišćeni bioplin
Biomasa i
stajski gnoj
Fermentacija
Bio-ETBE
Etil-tert-butil-eter
Bioetanol
Kemijska sinteza
25
Aktualno stanje biogoriva u EU
Sigurnija opskrba energentom, energetska
neovisnost.
Smanjenje stakleničkih plinova.
Otvaranje novih radnih mjesta.
NO IPAK SVE SU ČEŠĆI NEGATIVNI
NAPISI O BIOGORIVIMA !?
26
Proizvodnja biogoriva druge generacije
Zbog ograničenih količina šećernih, škrobnih i uljnih
sirovina počela su se razvijati i biogoriva druge
generacije iz lignoceluloznih sirovina (poljoprivredna i
šumska biomasa te otpad prehrambene industrije).
Strategija o biogorivima (COM 34/2006)
27
Europa 2006. g. – II generacija biogoriva
II. generacija biogoriva
Biogorivo
Specifično ime
Sirovina
Proces
proizvodnje
Bioetanol
Celulozni bioetanol
Lignocelulozni
materijal
Hidroliza i
fermentacija
Lignocelulozni
materijal
Uplinjavanje i
sinteza
Hidrogenacija
BTL gorivo
Sintetski biodizel
Sintetska
biogoriva
Biometanol
Bio-DME – Biodimetil eter
Biodizel (hibrid
između I. i II.
generacije)
NExBTL
Biljna ulja i
životinjske
masti
Bioplin
SNG (sintetski prirodni plin)
Lignocelulozni
materijal
Uplinjavanje i
sinteza
Lignocelulozni
materijali
Uplinjavanje i
sinteza
Biovodik
28
Proizvodnja biogoriva druge generacije
EU želi drugom generacijom biogoriva:
o proizvoditi veće količine biogoriva iz raznolike
biomase,
o ostvariti 4% biogoriva druge generacije u prometu do
2020. godine.
29
2030 framework for climate and
energy policies
- 20 %
2020.
Emisija
stakleničkih
plinova
- 40 %
2030.
Emisija
stakleničkih
plinova
20 %
20 %
Obnovljive
energije
Energetske
učinkovitosti
Najmanje 27 %
Obnovljive
energije
Recenzija 2014.
Ključni indikatori
Razlike u cijeni
energije
Uvoz
diversifikacija,
udio u
autohtonoj
energiji
Pametne mreže
i priključci
između
država članica
Spajanje
energetskog
tržišta
unutar EU
Natjecanje i
koncentracija
tržišta
Tehnologijska
inovacija
Novi sustav upravljanja Nacionalni planovi za
kompetitivnu, sigurnu i održivu energiju
Komisija razvija
detaljne upute
Države članice pripremaju
planove temeljene
na učestalim procesima
Komisija procjenjuje
planove i obaveze
država članica
Uključuju domaće
ciljeve za:
- emisije
stakleničkih
plinova izvan
“Sustava
trgovine
Emisijama”
- obnovljivu
energiju
- uštede energije
- sigurnost
energije
Glavni izazovi
Troškovi energije
Povećanje u svakom slučaju: obnavljanje starih energetskih sustava,
podizanje cijene fosilnih goriva, poštivanje postojećih politika
Dodatna ulaganja za ostvarenje 2030 okvira
Odmak od potrošnje goriva prema ulaganjima, dodatnih 38 milijardi Eura
godišnje od 2011. - 2030. u usporedbi s referentnim scenarijem
Razlike između država članica
Buduća rasprava će biti usmjerena na osiguranje pravednije raspodjele
tereta
Potencijal biomase u RH
Hrvatska ima dobre potencijale za proizvodnju biomase.
Sada proizvodi:
Biomasa sa šumskih površina – 2,000.000 t/god.
Biomasa s poljoprivrednih površina (30%) – 1,300.000
t/god.
Ostaci prehrambene industrije – 150.000 t/god
34
Energetski nasadi
Podizanje
energetskih
nasada
u
šumarstvu
na
poljoprivrednim površinama (nepogodnim za poljoprivrednu
proizvodnju) – 40.000 ha (plantaže i šume kratkih ophodnji)
– cca 500.000 tona drvne tvari.
Uključenjem i trajno nepogodnih tala za poljoprivrednu
proizvodnju te iznalaženjem produktivnijih vrsta može se
očekivati i 1 milijun tona suhe tvari.
Energetski potencijal I generacije biogoriva iznosi
300.000 tekv nafte
Energetski potencijal II generacije biogoriva iznosi
428,992 tekv nafte
35
Biomasa kao nusproizvod stočarske
proizvodnje i ekvivaletna vrijednost nafte
Vrsta domaće životinje
Biomasa (stajski gnoj
t/god.)
Ekvivalentna vrijednost
nafte t/god.
Goveda
205,496.000
131.728
Svinje
148,648.000
95.287
Konji
3,604.000
2.310
Ovce
13,464.000
8.631
Perad
10,268.000
6.582
Ukupno
381,480.000
244.538
Ove vrijednosti predstavljaju 25% od postojećih godišnjih
količina.
36
Teoretski potencijal proizvodnje biogoriva
u RH (t) iz poljoprivrede
Oblik proizvodnje biogoriva
t/god.
Uzgojem poljoprivrednih kultura na 300.000 ha uz
primjenu tehnologija I. generacije
300.000
Korištenjem stajskog gnoja i otpadaka u stočarstvu
putem proizvodnje bioplina
244.538
Korištenjem biomase značajnih poljoprivrednih
kultura uz primjenu tehnologija II. generacije
428.992
Ukupno proizvodnja biogoriva iz poljoprivrede
973.530
37
Preporuka za proizvodnju biomase i
biogoriva
Jasno prepoznati i razlikovati specifične dijelove
proizvodnog neprehrambenog lanca za biogorivo:
◦ poljoprivredna i šumska proizvodnja,
◦ procesna industrija i poduzetništvo,
◦ distribucija biogoriva i svih nusproizvoda.
38
Preporuka proizvodnje za prehrambeni i
neprehrambeni lanac
Mjere državne politike:
◦ stvoriti stabilan i jasan zakonski okvir i regulativu,
◦ poticati poduzetništvo na području poljoprivredne
proizvodnje kao i biogoriva,
◦ omogućiti znanstvenu i tehničku podršku i suradnju.
Samo ona biogoriva koja su proizvedena na održiv
način smiju se uračunavati za potrebe ispunjenja
obaveznog udjela biogoriva u gorivima za prijevoz.
39
Prednosti korištenja biomase i biogoriva
Proizvodnjom biogoriva iz šumarstva i poljoprivrede bi se:
• umanjila energetska ovisnost o drugim državama,
• izravno i neizravno povećao broj zaposlenih,
• RH bi ostvarila lakše svoju obvezu prema EU za
zamjenom konvencionalna goriva s obnovljivim
gorivima,
• smanjila bi se emisija štetnih plinova u atmosferu.
40
Završne činjenice
Hrvatska ima odlične uvjete za proizvodnju energije iz
biomase, a da ne ugrozi proizvodnju hrane.
Ima povoljnu klimu, dobra tla i dobru tradiciju u uzgoju
poljoprivrednih i šumskih kultura, odnosno u proizvodnji
biomase.
Razvoj proizvodnje i korištenja biogoriva, kao i razvoj
općenito, RH mora pratiti EU.
Treba se prilagođavati stvarnosti, iskoristiti svoje
mogućnosti i nastojati zadovoljiti vlastite potrebe u
najvećoj mjeri koja su dostupna.
41
Hvala na pozornosti !
Prof. dr. sc.Tajana Krička
Sveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
e – mail: [email protected]