Transcript Zaštita u ekološkom vinogradarstvu i važnost biološke raznolikosti

POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBA
Zaštita u ekološkom vinogradarstvu i
važnost bioraznolikosti
mr. sc. Marija Ševar, dipl. ing. agr.
Zadar, 6. studenoga 2012.
Sadržaj

Ekološko gospodarstvo

Mjere suzbijanja biljnih bolesti i štetočinja

Fitosanitarni informacijski sustav, FIS baza MP

Korisne biljke

Staništa za predatorske kukce

Bioraznolikost
EKOLOŠKO GOSPODARSTVO
je organizirano kao skladna cjelina, u kojoj
su međusobno povezani i uravnoteženi svi
dijelovi gospodarstva (biljke, životinje i
ljudi)
potiče bogatstvo i raznolikost biljnog i
životinjskog svijeta
provodi agrotehničke mjere (primjenjuje
plodored, zelenu gnojidbu, kompost, organska
gnojiva i dr.)
može biti uspješno i dati zadovoljavajuće
prinose.
Bioraznolikost u agroekosustavu
Područja najveće raznolikosti na Zemlji
Izbor biljnih vrsta i sorata

Ekološka proizvodnja
preporuča vrste i sorte
prilagođene lokalnim
pedoklimatskim uvjetima,
otporne na štetočinje.

Pri izboru sorata prednost
treba dati zavičajnim
(autohtonim) sortama.
CILJ
zaštite vinove loze od bolesti i štetnika
 Uspostavljanje stabilnog sustava gdje ne
dolazi do velikog umnažanja populacija
štetnih organizama.
 Ravnoteža između korisnih i štetnih
organizama, gdje korisni organizmi
(predatori, paraziti, antagonisti i dr.)
reguliraju brojnost populacije štetnika i
parazita na razinu, koja se može tolerirati.
Mjere zaštite vinove loze

Agrotehničke mjere (otporne sorte, plodored,
uravnotežena gnojidba, obrada tla, vrijeme sadnje)
Mehaničke mjere
 Fizikalne mjere (obojane ljepljive ploče,

temeperatura idr.)
Biotehničke mjere (lovne klopke, mamci i dr.)
 Biološke mjere (zaštita predatora prirodnih

neprijatelja štetočinja)

Kemijske mjere zaštite
Održavanje i povećanje plodnosti tla



Sadržaj humusa u tlu > 2 %.
Raznovrsni i aktivni život u
tlu potiče se zatravnjivanjem.
Smjese za zatravnjivanje
trebaju biti bogate vrstama
tipičnim za određeno
područje te leguminozama.
Prognoza i preporuke u zaštiti vinove loze




Predviđa se pojava štetnih
organizama, određuje vrijeme,
način kao i mjere njihovog
suzbijanja.
Službenici PSS
CDA uređaj pomaže pri
određivanju rokova
tretiranja.
Pratiti preporuke PSS.
Bolesti vinove loze i mjere suzbijanja
Pepelnica vinove loze (Uncinula necator),
lug, bijela maća
Suzbijanje pepelnice vinove loze
Agrotehničke mjere:


sadnja manje osjetljivih
sorata
iznošenje rozgve
Pripravci za suzbijanje pepelnice
vinove loze
Sumpor, sumporni
pripravci
 Kalijevo vodeno
staklo
 Soda bikarbona 2%
 Čaj od preslice
 Kalijev sapun

Kaliwasserglas
 Equisetum Plus
 Cocana
 HF-Pilzvorsorge®
 VitiSan®
 Plants protector
Thiofer

Primjena sumpora u prahu
Ograničena
 Neugodnosti: peče oči, higroskopan je,
mora se propustiti kroz cijedilo
 Kako to izbjeći?
 Sumporu dodati talk ili dehidrirano vapno
u prahu u omjeru 70:30
 Uporaba uređaja za sumporenje

Uređaji za sumporenje - sumporače
Čarapa, saketi
Ručni i leđni sumporač
Motorni atomizer leđni
sa setom za sumporenje
Cilj koji se postiže sumporenjem
Sumpor
Sumpor + vapno
Cilj koji se postiže sumporenjem
Sumpor
Sumpor + vapno
Uređaj za sumporenje traktorski nošeni
Oštećenja od napravilne uporabe
sumpora
Plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola)
Uljna pjega
Pepeljasti
mašak
Suzbijanje plamenjače vinove loze

Pripravci na osnovi bakra
(6 kg/ha godišnje)

MycoSin®VIN
Equisetum Plus
Frutogard®
AQ 10 - biofungicid na bazi
gljivice Ampelomyces quisqalis



Kvaliteta prskanja?
Utrošak vode ovisi o volumenu vinove loze!
Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola)
Foto: Gordana Kožarić-Silov
Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola)
Foto: Gordana Kožarić-Silov
Suzbijanje crne pjegavosti vinove loze
Bakar i pripravci na osnovi bakra
 Ekstrakt preslice
 Glina, kaolin, bentonit, dolomit
 Biljni ekstrakti

Equisetum Plus
 Frutogard®
 MycoSin®VIN

Foto: Gordana Kožarić-Silov
Siva plijesan (Botrytis cinerea)
Optimalni rokovi suzbijanja sive plijesni
pred cvatnju prema
preporuci PSS
 u završetku cvatnje
 u zatvaranju grozda
 u vrijeme promjene boje
(“šara”)
 3 – 4 tjedna pred berbu.

Suzbijanje sive plijesni vinove loze
Pripravci:
 Kalijevo vodeno staklo, Kaliwasserglas
 Kalij hidrogen karbonat
 Čaj od stolisnika
 HF Pilzvorsorge 0,4 %
 VitiSan®
 Algoplasmin + ekstrakt komorača
3- 4 kg/ha + 2,5 l/ha
Predatorske gljive smanjuju infekciju
sive plijesni vinove loze
Trichoderma
harzianum
– Trichodex WP

Streptomyces griseoviridis
Botrytis cinerea
Crvena palež vinove loze
(Pseudopeziza tracheiphila)
Suzbijanje crvene paleži vinove loze
Bakar u periodu mirovanja loze i u
tijekom vegetacije
 Glina, kaolin, bentonit, dolomit i
 Biljni ekstrakti


MycoSin®VIN
ESCA- apopleksija vinove loze
ESCA- apopleksija vinove loze
Suzbijanje Eske
Preventivne mjere:
 Sadnja certificiranog sadnog materijala.
 Ponovna sadnja vinograda nakon četiri
godine.
 Umjerena gnojidba.
 Zaražene trsove orezati, iznijeti i spaliti.
 Mjesta reza treba premazati voskom ili
otopinom bakrenog pripravka (2 %).
Dezinfekcija škara i drugog pribora!!!
70 % alkohol, čisti ili uz dodatak kalij-permanganata (KMnO4).
Škare za rezidbu s dezinfekcijskim sredstvom
Fitoplazme
Vektori fitoplazmi su cikade (cvrčci)
Hyalesthes obsoletus
medeći cvrčak
Scaphoideus titanus
američki cvrčak
Mjere zaštite od fitoplazmi

Uništiti izvore zaraze

Koristiti zdravi sadni materijal

Kontrolirati vektore

Saditi tolerantne sorte

Provoditi zakonske mjere
Štetnici vinove loze
Grozdovi moljci
Pepeljasti grozdov
moljac (Lobesia botrana)
Žuti grozdov moljac
(Eupoecilia ambiguella)
Pepeljasti grozdov moljac
Leptir
jaje
Pepeljasti grozdov moljac
ličinka
oštećene bobice
Žuti grozdov moljac
Leptir
ličinka
Žuti grozdov moljac
ličinka
kukuljica
Suzbijanje grozdovih moljaca
Feromonski mamci
 Mamaci za konfuziju (RAK 1,2)
 BT insekticid (Bacillus thuringiensis)
 NeemAzal® TS

Lozin trips (Drepanothrips reuteri)
Prezimi ženka na lozi ili drugom bilju
 Javlja se vrlo rano u proljeće i siše na
mladim izbojima, kasnije na lišću,
peteljci i prvim grozdovima
 Točkice na mjestu sisanja
 Grozdovi rehuljavi

Lozin trips (Drepanothrips reuteri)
Foto: Gordana Kožarić-Silov
Lozin trips
Foto: Gordana Kožarić-Silov
Pipe



Crna vinova pipa
(Otiorrhynchus alutaceus)
Prugasta (šarena) vinova
pipa (O. alutaceus a. vittatus)
Lozina pipa – (Otiorhynchus
sulcatus)
Suzbijanje pipa
Mehaničke
mjere


Sakupljanjem pipa, ručno,
najbolje u sumrak
Postavljanjem mehaničkih
lovki i Rinchotrap lovki
Suzbijanje pipa
Biološke
mjere

Pripravci na bazi entomopatogenih nematoda,
Nematop® i dr.
Hrušt, grčice - Melolontha sp.
Melolontha melolontha


Ružičar Tropinota hirta
Lipanjski hrušt Amphimallon
solstitialis
Ličinke hrušta - grčice

Zlatna mara Cetonia aurata
Suzbijanje grčica, hrušta
Mehaničke mjere:
 - Obrada tla
- Feromonski trap za
mužjake


Biološke mjere
- entomopatogene
nematode
Nemagreen®
Grba korak
(Peribathodes rhomboidaria)
Suzbijanje:
Biotehničke mjere

Feromonski mamci
Kemijske mjere

Zimsko prskanje biljnim ili mineralnim uljima
Biološke mjere

BT insekticid (Bacillus thuringiensis)
Grba korak
Biološke
mjere
PARAZITNE OSICE
Trichogramma brassicae
Trichogramma evanescens
PREDATORSKA STJENICA
Podisus maculiventris
Lozina zelena cikada, cvrčak
(Empoasca vitis)
Imago
Neem
Oštećeni list
Medeći cvrčak (Metcalfa pruinosa)
Suzbijanje
Kemijske mjere


Prskanje biljnim (repičinim) i
mineralnim uljima, u periodu
mirovanja (2-3 %), u vegetaciji (1 %)
NeemAzal®TS
Biološke mjere

Prirodni neprijatelj medećeg cvrčka –
parazitna osica Neodrynus
typhlocibae unesena je u Hrvatsku ali
se još nije udomaćila.
Grinje – pauci – odrasle jedinke

Crveni voćni pauk
-Tetranychus urticae

Koprivina grinja
- Panonychus ulmi
Grinje – pauci - jaja

Crveni voćni pauk
-Tetranychus urticae

Koprivina grinja Panonychus ulmi
Suzbijanje crvenog voćnog pauka
Tetranychus urticae
Biološke
mjere
BIOLOŠKE MJERE
Amblyseius californicus
Phytoseiulus persimilis
GRABEŽLJIVI PAUK
GRABEŽLJIVI PAUK
Feltiella acarisuga
LIČINKA GALIKOLNE MUHE
Suzbijanje koprivine grinje
Panonychus ulmi
Kemijske mjere:
 Bijelo ulje i kalijev sapun
 Sumpor 0,2% (2 x u proljeće)
Biološke mjere
 Gnojnica od preslice
 Pripravak od ljute paprike i papra
 Sadnja dragoljuba
Lozine grinje
Eryophyes (Colomerus) vitis
Erinoze: Lozina lisna grinja
Eryophyes (Colomerus) vitis
Suzbijanje lisnih grinja
Pripravci na osnovi sumpora u kombinaciji s
biljnim i mineralnim uljima početkom vegetacije.

Filoksera – trsov ušenac
(Viteus vitifoliae)
Suzbijanje:
Agrotehničke mjere
 Cjepljenje
Štitaste uši
Crna lozina uš (Targionia vitis)
Narančin crvac (Icerya purchasi)
Suzbijanje:
Agrotehničke mjere
 Rezidba
Kemijske mjere
 Zimsko prskanje biljnim i
mineralnim uljima
Ose (Vespa vulgaris)
i stršljeni (Vespa crabro)
Suzbijanje:
Biotehničke mjere

Lovke s atraktantom (sok,
riba i sl.) - 20 lovki/ha.
Mreže za zaštitu od ptica
SREDSTVA KOJA JAČAJU
OTPORNOST BILJAKA
Biljni pripravci (čajevi i ekstrakti),
 Propolis,
 Pripravci od algi,
 Mlijeko i proizvodi od sirutke,
 Homeopatski i biološko-dinamički pripravci.

Na gospodarstvu treba urediti
Na gospodarstvu treba urediti






Putove
Kanale za odvodnju
Kanale za zaštitu od erozije
Živice
Suhozide
Površine za očuvanje
biološke raznolikosti
Prirodni elementi
Živice imaju ulogu u očuvanju stabilnosti
agro-ekosustava.
Suhozidi
Prije sadnje novog nasada vinograda na 5%
planirane površine treba sačuvati ili podići
površine za očuvanje biološke raznolikosti.
Biljke u vinogradu
Usijavanje cvjetnih
traka
Kupina
Divlja ruža
Obična pavitina
Bršljan
Smokva
Maslina
Bajam
Žižula
Šipak
Trava Iva, buhač, lavanda, facelija
Biljke pokrivači tla, leguminoze
Djetelina crvena inkarnatka
Trifolium incarnatum
Sije se 25-30 kg/ha.
Podzemna djetelina
Trifolium subterraneum
Ovisno o željenoj gustini
sije se do 30 kg/ha.
Obogaćuje tlo sa 40-50 kg/ha
dušika.
Prinos zelene mase je 8001000 kg/ha.
Ozima grahorica
Vicia villosa
Pogodna je za
zaustavljanje
erozije tla.
Prinos zelene mase
je 3000 kg/ha.
Sije se 30 - 45kg
sjemena /ha.
Konjski bob
Vicia faba minor
Sije se 30 - 40 kg
sjemena po ha.
Obogaćuje tlo sa 50 60 kg dušika/ha.
Grašak
Pisum arvense
Sije se 100 – 150 kg
sjemena/ha.
Lupina - Lupinus spp.


Obogaćuje tlo sa 60-70
kg dušika po ha.
Sije se 100 – 200 kg
sjemena/ha.
Sjekirica
Lathyrus sativus
Proizvodnja zelene mase
je ograničena.
Za sjetvu je potrebno 150
kg sjemena po ha.
Raštika
Brassica rapae
Za sjetvu je
potrebno 12 - 14
kg sjemena po ha.
Kupina
Rubus ulmifolius Schott
Engleski naziv: Loganberry
Familija: Rosaceae
Parazitna osica Anagrus atomus neprijatelj je
lozinog zelenog cvrčka Empoasca vitis.
U proljeće obitava na divljoj kupini i hrani se
cikadom Ribautiana tenerrima koja također
obitava na kupini, a u ljeto obitava na vinovoj
lozi i hrani se jajima lozinog zelenog cvrčka
Empoasca vitis.
Divlja ruža, šipak
Rosa canina
Engleski naziv: Dog rose
Familija: Rosaceae
Na grmu divlje ruže rado obitavaju predatorske grinje,
koje se hrane crvenim paukom i drugim štetnim
kukcima.
Parazitna osica Anagrus atomus rado prezimi na grmu
divlje ruže.
Mrežokrilka se rado pari na grmu divlje ruže.
Grinje – red Acarina
Štetne vrste
Voćni crveni pauk
Panonychus ulmi
Koprivina grinja,
obični crveni pauk
Tetranychus urticae
Grinje – red Acarina
Štetne vrste
Korisne vrste - predatori
Voćni crveni pauk
Panonychus ulmi
Typhlodromus pyri
Koprivina grinja
obični crveni pauk
Tetranychus urticae
Euseius finlandicus
Zetzellia mali
Korisne vrste - predatori
Amblyseius cucumeris
Phytoseiulus persimilis
A. californicus A. degenerans
Obična pavitina, obična
vinjaga, gužva
Clematis vitalba L.
Engleski naziv: Paul Farges, Summer
Snow, Old Man’s Beard,
Traveller’s joy
Familija: Ranunculaceae
Obična pavitina biljka je domaćin pepeljastog
grozdovog moljca (Lobesia botrana) i žutog
grozdovog moljca (Eupoecilia ambiguella).
Bršljan
Hedera helix L.
Engleski naziv: Ivy
Familija: Araliaceae
Bršljan je domaćin pepeljastog i žutog grozdovog
moljca. Zimsko je stanište za vrste iz roda Orius,
stjenice Anthocoris nemorum, božje ovčice
(Coccinellidae) i mrežokrilke (Chrysopidae).
Bršljan,
zimsko stanište za predatorske stjenice
Stjenice iz porodice Cimacidae (Anthocoridae)
hrane se gusjenicama, ličinkama, lisnim ušima,
crvenim paukom, lisnim buhama i tripsom.
Odrasla stjenica pojede do 100 crvenih pauka/dan.
Orius minutus
Orius insidiosus
Anthocoris nemorum
Orius - imago i nimfe
Nimfa tijekom svog razvoja uništi 300-600
crvenih pauka ili pak 100-200 ličinki lisnih uš.i
Familija Chrysopidae
Mrežokrilke - zlatooke
Hrane se lisnim ušima, ličinkama štitastih uši,
jajima cikada, tripsa, leptira, kornjaša i grinja
Ličinke su grabežljivci
Ličinka tijekom razvoja može uništi 500 lisnih
uši, 500 jaja leptira, 12.000 jaja crvenog pauka
ili 11.000 ličinki crvenog pauka
Kućica za zlatooke
Božje ovčice - Coccinellidae
Gregarne su vrste
Odrasli i ličinke hrane se lisnim i štitastim ušima,
jajima i ličinkama crvenog pauka
Odrasla bubamara pojede 75 lisnih uši/dan.
Tijekom života pojede do 3000 uši.
Ličinka tijekom svog razvoja (2-4 tj.) pojede 5001000 lisnih uši.
Bubamara odlaže jaja na list
Ličinka sedamtočkaste bubamare
Kukuljica bubamare
Preobražaj iz kukuljice u bubamaru
Pravi pauci


Hrane se različitim
vrstama kukaca
Postaviti drvene okvire
Araneae
Drveni okvir za pauke
Drveni okvir za pauke
PTICE
Poticanje razvoja biodiverziteta u
vinogradu
Prirediti skloništa za ptice, mjesta za slijetanje
ptica grabljivica
 Lastavica, carić, ptice grabljivice, sova, šišmiš
 Primjer: Lastavica za 12 sati pojede 1.000
skakavaca, a carić tijekom popodneva 500 jaja
raznih insekata.

Zaštita korisnih životinja

Gujavice, jež, lastavica, sova, šišmiš, žaba,
zmija, ptice grabljivice
Jež
Sove
Šišmiš
Umjesto zaključka – pitanje
Da li se doprinos ekološkog
vinogradara zajednici mjeri samo
dobivenim prinosom grožđa i vina?!

Što je s doprinosom u očuvanju
prirodnih resursa Hrvatske (voda, tlo,
zrak) i povećanju kvalitete življenja?!

Hvala na pažnji!
POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA
SLUŽBA
ODSJEK ZA EKOLOŠKU I INTEGRIRANU
POLJOPRIVREDU
Kačićeva 9, Zagreb
Tel.: 01 4882 700; 4882 715
Fax:01 4882 701
www. savjetodavna.hr
e-mail: [email protected]