Transcript Izloženost, povjerenje i manipulacije: televizija u svakodnevici djece

Izloženost, povjerenje i manipulacije:
mediji u svakodnevici djece i mladih
Doc.dr.sc. Igor Kanižaj
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti
Studij novinarstva
www.djecamedija.org
[email protected]
Stranac
4,2 sata dnevno
Francois Mariet,
prema Mandarić, 2012.
Gdje televizija nema jaku konkurenciju ... ona nastoji
zauzeti cijeli prostor do posljednjeg dijela slobodnog
vremena. Televizija ... obožava prazninu.
Nuspojave i kontraindikacije
Tko je kriv?
Mediji
Obrazovne
institucije
Djeca
Vršnjaci
16
Roditelji
Vjeruju li mladi medijima?
48% vjeruje internetu,
televiziji 29%,
dnevnim novinama 12%,
radiju 6%
(GfK, 2011) Csk: 15-30
Izloženost
Kada mi je dosadno…
Tvrdnja
1. r.
2. r.
3. r.
4.r.
N
%
N
%
N
%
N
%
Samo kad mi je dosadno
50
43,86
35
43,75
34
33.34
43
41,35
Zato jer to volim
37
32,46
28
35
48
47,06
32
30,77
Zato jer svi moji
prijatelji
računalo
Kadkoriste
imam neki
zadatak
5
4,38
2
2,5
2
1,96
5
4,81
12
10,53
8
10
11
10,78
15
14,42
Nešto drugo
10
8,77
7
8,75
7
6,86
9
8,65
Ukupno:
114
100
80
100
102
100
104
100
Izvor: Jelena Šurić, Iskustva i izazovi korištenja računala kod učenika razredne nastave, doktorski
studij, FFZG, neobjavljeni rad, 2013. N=400, OŠ u Varaždinu i Koprivnici
 Informatički pismeni - medijski nepismeni
 Djeca prije nego što krenu u vrtić provedu 4000 sati ispred
televizijskih ekrana (Američko psihološko društvo)
 90% mladih u Hrvatskoj svaki dan prati tv program (GfK,
2009)
 96% koristi internet kod kuće (GfK, 2011)
 Više od 50% na internetu između 60 i 240 minuta (GfK,
2011).
 „Djeca i mladi u Europi provode više vremena pred
televizijskim ekranima i kompjuterom nego u školskim
klupama.
 Od 6-18 godine za vrijeme osnovne i srednje škole u
razredu provedu 11.000 sati, a 15.000 sati pred
televizijom”
Mandarić, 2012: 131
Dječja televizija – specijalizirani kanali
 280 dječjih kanala u EU.
 320 u cijeloj Europi.
 Samo 21 unutar javnih servisa.
 Najveći procvat dogodio se između 2006-2010 s rastom
Disneya (63), Cartoon Networka, Nickelodeona (44) i
Boomeranga (21).
IZVOR: http://advanced-television.com/2013/06/03/childrens-tv-continues-to-grow-in-eu/
Izvor: Kaiser Family Foundation, Generation M2: Media in the Lives of 8-18 Year Olds, 2010.
Izvor: Kaiser Family Foundation, Generation M2: Media in the Lives of 8-18 Year Olds, 2010.
IZVOR: ILIŠIN, 2003: 21, N=1000, 5-8 razred (10-14)
UNICEF, Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj
 U televizijskom programu ima dovoljno zanimljivih sadržaja






(60 %)
Ima dovoljno sadržaja posvećenih mladima (19 %)
Tri četvrtine djece najradije gleda crtiće, te filmove i serije.
Dječji program kao omiljen navodi 16% djece.
Samo 6% kao omiljen program navodi obrazovni.
Izvještavanje medija o mladima je neobjektivno s previše
predrasuda i stereotipa.
Nedostaju prilike da sami govore o svojim potrebama te da
se uvaži njihovo mišljenje.
UNICEF, Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj
Neumjerena konzumacija
 1,314 roditelja i djece, Quebec,
 Gledanje televizije utječe na prehrambene navike
 Svaki dodatni sat tv programa = 6% slabija matematika
 7% manje aktivni na satu
 10% više žrtve vršnjaka
05/2010
29
Crtani filmovi
 Prvi program s kojim se dijete susreće.
 Roditelji i djeca ih ne gledaju kritički.
 Prvi primjeri surogat dadilje.
 Prve reklame.
 Prvo nasilje.
 Zašto crtići u Hrvatskoj nemaju kategorizaciju?
 Komercijalni vs. javni televizijski programi?
 Postoje li znanstveni dokazi da su nasilni crtići medijski
štetan sadržaj?
 Učestalost nasilja u crtićima veća je nego u akcijskim
dramama ili komedijama (Potter, Warren, 1998)
 Veća je šansa da će mladi medijski prikazano nasilje vidjeti
tijekom crtića kroz subotnje prijepodne nego u
najgledanijem televizijskom programu (prema Kirsch,
2006)
 Terenska istraživanja pokazala su da se agresivno
ponašanje prema vršnjacima povećava nakon što dijete
pogleda nasilne crtiće koji nasilje ne prikazuju na
humorističan način (ibid, 555)
 Postoji li razlika između crtića nekada i danas?
Tehnologija utječe na naše odnose
Odgovornost i obveze roditelja
 Smanjuje se vrijeme koje djeca provode zajedno s




roditeljima.
Djeca najtragičnije događaje na TV-u gledaju zajedno s
roditeljima.
Trajna izloženost vijestima o nasilju potiče osjećaje straha,
zabrinutosti i tjeskobe kod djece.
Aktivno posredovanje utječe na negativne učinke nasilja na
TV-u na djecu.
Restriktivno posredovanje ima neutralan ili čak suprotni
učinak.
Bujizen et. al, 2007.
33
 “Mediji su izvor napetosti unutar obitelji. Privatnost je
učinila dom izrazito važnim mjestom za opuštanje, pri
čemu mediji imaju ključnu ulogu.” (Livingstone, Bovill,
2001: 327).
 Individualizacija vodi do toga da djeca kako rastu tako i
razvijaju “kulturu spavaće sobe”.
 Tamo mogu medije koristiti prema svojim željama i
potrebama i tako prakticirati individualnost.
 Dom postaje mjesto na kojem živimo skupa, ali odvojeno,
zajedno, ali bez zajedništva.
34
“Mladi i djeca su razumljivo zbunjeni porukama koje dobivaju
kada im roditelji ili odgajatelji kažu: ‘nemoj se tući’ ili
‘nemoj vraćati drugima’, ako gledaju konflikte koji se u
medijima i crtićima rješavaju upravo agresivnim
ponašanjem”
(Erwin, Morton, 2008: 107).
Izazovi
 Izvještavanje o mladima u informativnom programu u




odnosu na obrazovni ili dječji program.
Problem pristupa i dostupnosti sadržaja koji nije prikladan
za djecu i mlade.
Odgovornost institucija koje ne provode dosljedno zakone.
Višestruki problemi u odgoju publike za medije.
Djeca i mladi nemaju svoje predstavnike u programu koji je
njima posvećen, ili kada se o njima izvještava.
Manipulacije
Medijske slabosti?
Što je (in)formacija?
Tko i kako odabire vijesti?
Sindrom opasnog svijeta, kultura straha.
Tko imenuje urednike?
Manipulacije opremom?
Učinkovitost (samo)regulacije sadržaja
Što se prodaje?
Neograničena moć u rukama pojedinaca (vlasnika)
Što je cilj poslovanja televizijskih postaja?
Mediji nisu isto što i novinari, novinari nisu isto što i urednici,
urednici nisu isto što i vlasnici.
Prikriveno i prijevarno oglašavanje.
Djeca potrošači: komercijalizacija djetinjstva
Izlazna strategija?
Jesmo li napravili dovoljno?
 Nacionalni program za mlade 2009-2013 (mediji 3x)
… povećati nazočnost mladih u medijima i ojačati medije mladih
podupiranjem osnivanja i praćenjem rada glasila mladih i za
mlade
(7.4.)
 Nacionalni program djelovanja za mlade (2002) (mediji 6x)
 Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006-
2012. (4mjere)
 Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2013) (0x)!
Prema odgoju za medije
 Tehnologija je ubrzala razvoj medija koji su proželi naše






slobodno vrijeme.
Djeca i mladi najviše konzumiraju takve medije iako ne
poznaju dovoljno sve rizike i opasnosti.
Roditelji nisu imali priliku učiti o medijima.
Učitelji moraju predavati o medijima iako ne postoji
adekvatno obrazovanje ni sustavan odgoj za medije.
Predstavnici institucija ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri
važnost i utjecaj koji mediji imaju u životu djece i mladih.
Najvažniji sadržaj u našim medijima nije reguliran.
Djeca i mladi proizvode sadržaj iako ga nisu analizirali ni
vrednovali.
Smatrate li da je u obrazovni sustav potrebno uvrstiti
medijski odgoj čija je svrha učenje korištenja medija i
odnosa prema medijskom sadržaju?
Da
Ne, jer u obrazovnom sustavu ionako imamo previše sadržaja
Ne, jer to nije jako važno
Ne znam, bez odgovora
Izvor: DKMK & Ipsos Puls, lipanj 2013, n=1080, 10+, Hrvatska, rep.
62 %
11,8 %
11,7 %
14,5 %
Pristup
Analiza
Medijska
pismenost
Evaluacija
Stvaranje
MEDIJSKA PISMENOST
Ekspertiza
Osobne
kompetencije
Poznavanje medija
Tehničke vještine
Evaluacijske
Motivacijske
Ekonomski i pravni
kontekst
Emocionalne
Društveni diskurs o MP
Kreativne
Svijest o medijalnosti
IZVOR: Rüdiger, Riesmeyer, Kümpel, 2012: 46
Društvene
kompetencije
Vještine
participacije
Komunikacijske
vještine
Obrazovne
vještine
Moralne vještine
 Mladi kao kreatori medijskog sadržaja.
 Promocija primjera dobre prakse.
 Snažna regulacija programa kojima su djeca i mladi najviše
izloženi.
 Odgoj za medije na svim razinama.
 Vijeće mladih javne televizije.
 Posebni odbori mladih na lokalnim razinama.