DUBROVNIK U SREDNJEM VEKU

Download Report

Transcript DUBROVNIK U SREDNJEM VEKU

DUBROVNIK U SREDNJEM VEKU
Uopšteno
• Značaj Dubrovnika za istoriju je u njegovoj
posebnosti i višestrukom uticaju na države
koje su se nalazile u njegovom susedstvu.
• Dubrovnik je imao smisao kao i Švajcarska za
današnji svet.
• Dubrovnik je bio centar trgovine,medicine,on
je pružao azil bogatoj vlasteli i srpskim
vladarima,u njemu su se sklanjala privatna
blaga nasledstva i dr.
Nastanak grada Dubrovnika
Ispunjeni strahom i neizvešnošću,pred naletima slovenskih i avarskih
plemena,stanovnici razorenog antičkog grada Epidvara,naselili su
se,nedaleko od svog grada na jednu hrid,odvojenu uskim
moreuzom od kopna.
Ta hrid je postala jezgro budućeg Dubrovnika i dobila ime
Raguzijum,Raguzion ili Raguza.Sloveni,koji su kasnije naselili obalu
preko puta hridi svoje naselje su nazvali Dubrovnikom.
Vremenom je medjusobno nepoverenje između romanskog i
slovenskog stanovništva prevaziđeno i morski kanal koji ih je
razdvajao je zasut i premošćen.
Spajanjem Raguzijuma i Dubrovnika,mešanjem njihovih
stanovnika,kroz vekove se gradilo najrazvijenije trgovačko i
privredno naselje na ovom delu Balkanskog poluostrva.
RAGUZA-OD ROMANSKOG NASELJA DO
REPUBLIKE SVETOG VLAHA
• Od svoga nastanka,Raguza se nalazila u granicama Vizantije
i pripadala je temi Dalmaciji.Kad je Vizantija izgubila
vlast,Dubrovnik je priznavao vrhovnu vlast drugih velikih
sila koje su imale uticaj u Sredozemlju i na obali Jadrana.
• Dubrovnik je u više navrata(od 11.do 15. veka) ratovao
protiv srpskih i bosanskih vladara,braneći svoj grad u
zaleđu.
• Iako nikada nije potpao pod njihovu vlast,on je u vidu
raličith tributa kupovao svoju mir,autonomiju i ostvarivao
trgovačke privilegije.
• Od 1358. godine,posle Zadarskog mira,Dubrovnik
je nominalno potpao pod vlast Ugarske.
• Oslobodivši se Mletačke vlasti,pod koju je potpao
1204.godine,Dubrovnik je ostvario i proširio svoju
samostalnost i uvećao teritoriju.
• Od sredine 15.veka,Dubrovnik je da bi sačuvao mir
i autonomiju,plaćao danak turskom sultanu.Do
pada Ugarske pod Turke(1526.god) priznavao je
vrhovnu vlast ugraskog kralja.
• Dubrovačka republika je ukinuta 1808.godine pod
francuskim carem Napoleonom I Bonapatrom.
ŠIRENJE GRADA-ODNOSI SA SRBIJOM I BOSNOM
• Teritorija kojom je Dubrovnik upravljao bila je u početku
ograničena na sam grad i područije gradskog zaleđa,za
koje je gradska opština srpskim vladarima i lokalnoj
vlasteli plaćala danak.
• U vreme kada je ratovao sa srpskim i bosanskim
vladarima i vlastelom,Dubrovnik nije mogao preko tih
teritorija da trguje.To je smanjivalo prihode i zato je
Dubrovnik izbegavao ratove.
• Dubrovnik se prvi put zančajno proširio kad je kupio od
srpskog kralja Stefana Dušana 1333.godine,grad Ston i
poluostrvo Pelješac,a priobalje u okolini Dubrovnika im je
kasnije prodao car Uroš
• Ratovi sa gospodarima zaleđa su postali
učestali u drugoj polovini 14. veka kad je
srpska država oslabila,a potom i nestala.
• Značajnije ratove je vodio protiv krupne srpske
vlastele,kneza Vojislava Vojinovića,župana
Nikole Altomanovića i drugih.
DUBROVNIK-PRIVERDNI I TRGOVAČKI EPICENTAR
REGIONA
• Značaj Dubrovnika za istoriju je pre svega u trgovačkom i privrednom
uticaju.Trgovina se razvijala srazmerno sa razvojem samog grada,ali i sa
razvojem Srbije i Bosne(naročito ruda u njima).
• Trgovina je bila pomorska i kopnena,kopnena se odvijala uskim
karavanskim putevima na konjima natovarenim robom.Dubrovčani su bili
posrednici između Srbije i Bosne,u Srbiju su izvozili razne luksuzne
predmete(začine,nakit,zlato,srebro itd...) i trgovali su čitavim
Mediteranom.
• Vremenom postaju važan bankarski centar,daju kredite,zajmove i
osiguranja.Veliki broj srpskih i bosanskih valdara je ostavljao novac i blago
u Dubrovniku.
• Zahvaljujući takvim poslovima,Dubrovnik je postao snažan i velelepan
grad.
• Sam grad je opasan debelim zidinama,a u
njemu su podignute crkve,Knežev dvor,zgrade
viskoe umetničke vrednosti i dr.
• Dubrovački arhiv je imao veliki značaj za
srpsku srednjovekovnu istoriju,tamo su
sačuvane mnoge povelje i dokumenti kojih
nema na drugom mestu.
Petra Pavlović II2