Fosili kao pokazatelji okoliša

    Klastičan šelf Dubokomorski bazeni Karbonatni okoliši Okoliši karakterizorani manjkom kisika ili promjenjivim salinitetom

KLASTIČNI ŠELF

 5% SVJETSKIH PROSTOR POKRIVENIH MORSKOM VODOM DUBINE MANJE OD 200M

KLASTIČNI ŠELF

 Raznolikost okoliša

KLASTIČNI ŠELF

   UNUTRAŠNJI ŠELF: pod utjecajem plime-oseke, valova i oluja SREDNJI ŠELF: omeđen dubinama valnih brazda za lijepa i olujna vremena VANJSKI ŠELF: dubine ispod valne brazde olujna vremena Oceanska cirkulacija, upwelling, stratifikacija po gustoći

   Unutrašnji šelf: Litoral (+ plaže) Srednji šelf: prijelazna zona Vanjki šelf: pučina (off-shore)

Varijabilnost fizikalnih i bioloških aspekata prema različitoj energiji vode, tipu podloge i količini stopljenog kisika

Varijabilnost fizikalnih i bioloških aspekata prema različitoj energiji vode, tipu podloge i količini stopljenog kisika

KLASTIČNI ŠELF: Brakično – lagunarni okoliši

  

KLASTIČNI ŠELF: Brakično – lagunarni okoliši

Položaj: blizu kopna, estuarija, močvarnih ili plitkomorskih facijesa obalnih lica.

Litologija : Šejlovi, pješčenjaci, rijetko grubljezrnati sediment kojeg su plimske struje ili oluje donijele Tafonomija: koncentracije tankih ljuštura. Pretaložene zajednice iz žala ili sa šelfa.

 Taksonomija: In-situ mala H(S)

  Brojnost: varira Ihnologija: Psilonichus, Glossifungites, Cruziana

KLASTIČNI ŠELF: Okoliši obalnog lica ili potopljenog žala

KLASTIČNI ŠELF: Obalno lice ili potopljeni žal (SHOREFACE)

    Priobalni facijesi i facijesi plaža. Morsko dno ispod srednje razine oseke pa sve do dubine osnovice valova lijepog vremena. Dužobalni prudovi Pješčani barijerni otoci, pješčani hrptovi, odobalni prudovi Gornji, srednji i donji dio obalnog lica

 Litologija: pješčenjaci (planarna, kosa ili humičasta kosa slojevitost).

 Tafonomija: alohtone koncentracije ljuštura, kokine na slojnim plohama

 Taksonomija: niska H(S), ali može biti umjetno povećana (valovima, plimom ili olujama).

  Pz zajednicu MZ/Kz zajednica:

  Brojnost: niska u PZ, u Kz velika. In- situ fauna rijetka.

 Ihnologija: dominira  Psilonichus i Cruziana facijes razvija se ovisno o pokretljivosti podloge. Raznolikost mala.

KLASTIČNI ŠELF: Unutrašnji šelf

 Česti olujni valovi i plimski procesi

SEDIMENTOLOŠKE OSOBINE U UNUTRAŠNJEM ŠELFU Plimski, asimetrični, pješčani grebenčići (40 m visoki, 200 m široki i do 15 km dugački) Kosa slojevitost (plime i valovi) Olujne naslage i hamoki kosa slojevitost Bioturbirani pijesci i muljevi

 LITOLOGIJA: pješčenjaci, šejlovi humčasta kosa slojevitost

  Tafonomija: alohtona zajednica – Kokine. In situ zajednica rijetka ili je nema.

Taksonomija: Pz   Mz/Kz   Brojnost: umjerena, velika u kokinama

 Ihnologija: raznolikost mala do srednja. Dominira ili Skolithos facijes. Muljevi Pokazuju veliku bioturbaciju.

KLASTIČNI ŠELF: Srednji šelf

Dubine između osnovica valnih brazda za lijepa i olujna vremena

  Litologija: mudstones sa slojevima pješčenjaka, bioturbacija, kosa slojevitost Tafonomija: In-situ zajednica u mudstones, pretaložena u pješčenjacima  Taksonomija: Pz  Mz/Kz 

  Brojnost: velika, s dubinom opada Ihnologija: Arenicolites



KLASTIČNI ŠELF: Vanjski šelf

Okoliši blizu padini/ bazenu. Samo oluje ekstremnih razmjera se osjete.

   Litologija: bioturbirani mudstoni, tanki, distalni tempestiti Tafonomija: In-situ raštrkana fauna “složenih skeleta” Taksonomija: Pz  Mz/Kz 

  Brojnost: mala Ihnologija:

Padina i bazen

  Litologija: pelagički i hemipelagički mudstones, turbiditni pješčenjaci Tafonomija: autohtona (raspršena, ali cijela) i alohtona fauna  Taksonomija: pelagički organizmi Pz 

 Mz     Raznolikost: mala Brojnost: mala, velika u gravitacijskim tokovima Ihnologija:

Zajednice dna su grupirane od najpliće do bazenske paralelno s okolišima:       BA1 zajednica plaža i gornjeg obalnog lica BA2 zajednica obalnog lica do FWWB BA3 zajednica unutrašnjeg šelfa BA4 zajednica srednjeg šelfa BA5 zajednica vanjskog šelfa BA6 zajednica bazena i dublje

 Granice su procijenjene na slijedeće dubina: Dubina valne brazde za lijepa vremena 10m Dubina valne brazde za olujna vremena je različita (ovisi o izloženosti obale i djelovanju valova).

  Riplove valovi stvaraju čak do 200m, ali dubina do koje valovi erodiraju je 100m. Stoga granica BA4 i BA5 zone je dubina od 100m.

Dubina fotičke zone u sedimentima je određena nestankom algi ili najvećom dubinom na kojoj grebeni “rastu”

    

Za fosilne okoliše mogu se primijeniti slijedeći kriteriji

BA1 zona: plaže i gornji dio obalnog lica = 0 – 5 m dubine BA2 obalno lice do dubine valova za lijepa vremena = 5 – 15 m BA3 unutrašnji šelf = 15 – 30 m dubine BA4 srednji šelf = 30 – 60 m BA5 vanjski šelf = 60 – 200m

2. Kako prepoznati dubokomorske prostore?

 Sedimentološki: Padina  turbiditni ili gravitacijski tokovi, klizišta , podmorske lepeze Područja hemipelagičkih muljeva

     Paleontološki: organizmi s klijetkama ispunjenim plinom imaju probleme s dubinama (implodiraju) Plankton: mogu biti odneseni horizontalnim strujama daleko Princip aktuopaleontologije Omjer planktonskih, vapnenačkih bentičkih i aglutiniranih foraminifera

3. Karbonatni okoliši

 “Tvornice karbonata”

   Razlikuju se od klastičnih okoliša jer su sedimenti biogenog porijekla i nastali u okolišima gdje se i talože.

Veličina zrnaca i sortiranje nisu posljedica hidrodinamičkih osobina okoliša.

Sedimentna zrna su tzv. Obavijena zrna (ooidi, onkoidi, grapestones), peloidi i skeletni ostaci.

    Bioklasti su najčešće nastali abrazijom ili fragmentacijom, bioerozijom Vapnenački muljevi: različitog porijekla Platforme su unutar fotičkih zona (do dubina manjih od 50m ) Klima: evaporacija i precipitacija

Litofacijesi

     Mudstones Wackestones Packstones Grainstones Grapestones

 Grebenčići (patch-reefs)

 Plimski kanali

 Shoals= plićaci

 Fauna: Platforme tropa (chlorozoan zajednica ili coralgal): platformama umjerenih geografskih širina (foramol zajednica)

  Oceanografija: svjetlo, temperatura, kisik i salinitet Tektonika: način i brzina subsidencije i donos terigenog materijala

    Karbonatne rampe ili kosine: bentičke su zajednice u formi pojaseva sličnim onima na klastičnom šelfu Obrubljeni šelf: ima grebene (koralji, crvene alge ) Epeirička ili epikontinentalna platforma Izolirana platforma

KARBONATNI OKOLIŠI

Toplo more Hladno more

Karakteristike

     10 do 300 km široko dno koje se blago spušta prema bazenu Facijesni pojasevi su različite širine i podudaraju se s batimetrijskim promjenama Postepeno se prelazi iz unutrašnjeg pojasa prema vanjskom šelfu i dalje u bazen Zrnati litofacijesi Karbonatni pijesci u unutrašnjem šelfu gdje se osjeća djelovanje valova ili plimskih struja

    Zrnati litofacijesi Karbonatni pijesci u unutrašnjem šelfu gdje se osjeća djelovanje valova ili plimskih struja Muljeviti pijesci i muljevi u mirnijim okolišima u dubljim dijelovima vanjskog šelfa koji povremeno mogu biti zahvaćeni olujama Sporadični mali “grebeni” i nakupine pijeska

Obrubljene platforme

Obrubljene platforme: morfologija koralja u odnosu na energiju valova

Izolirana platforma

Izolirana platforma: idealizirano taloženje

4. Okoliši s manjkom kisika

   Dizaerobni i anaerobni okoliši Česti u dubokomorskim prostorima u Zoni osiromašenja kisika (ali moramo imati pojačanu produkciju!) Crni šejlovi: niske geografske širine, paralelno sa rubom kontinenta. Česti u Cm, D, O, S i K.

 U zatvorenim bazenima s puno nutrijenata s pozitivnom ravnotežom vode

 U intrakontinentalnim bazenima i transgresijom

  Sedimenti: tamniji, bogati OT Intenzitet bioturbacije se smanjuje (sačuvaju se nježne lamine. Chondrites ihnofacijesi su povezuju s dizareobnim facijesem.

Bentička fauna pokazuje slijedeće osobine:  Raznolikost opada  Jazbine su pliće i manje   Raste broj oportunističkih vrsta (suspenzojedi dominiraju).

Plankton prisutan!

4. Okoliši s malim ili visokim salinitetom

    Faunalan raznolikost opada sa snižavanjem saliniteta Stenohalilni organizmi rijetki u brakičnim sredinama (koralji, ramenononošci, bodljikaši, i glavonošci) Tipična zajednica organizama Jedinke manje i tanjih ljuštura

Hipersalilni režim